Međunarodna konferencija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa): „Budućnost mirovina: Put prema većim primanjima u starosti“okupila je dvjestotinjak stručnjaka iz područja mirovinskih fondova i osiguranja. Uz ugledne međunarodne goste, ali i domaće stručnjake, bila je to prilika za razmjenu iskustava iz područja mirovinskog osiguranja te unaprjeđenja postojećeg sustava.

Nakon pozdravnih govora ministra rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marina Piletića i domaćina konferencije, predsjednika Upravnog vijeća Ante Žigmana, uslijedili su prezentacije ključnih govornika: predsjednice Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje Petre Hielkeme te voditelja Odjela za osiguranje i mirovinsko osiguranje u Upravi za financijske poslove i poduzetništvo OECD-a Pabla Antolina.

U svom govoru predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman govorio je o demografskim kretanjima i demografskom starenju koje nepovoljno djeluje na mirovinske sustave širom Europe pa tako i Hrvatske. Istaknuo je kako će se očekivani životni vijek u trenutku umirovljenja povećati i za muškarce i za žene, za oko jednu godinu po desetljeću: očekivanja su da će do 2070. muškarci u dobi od 65 godina živjeti u prosjeku 23,5 godina, a žene 26,8 godina.

Po pitanju rasterećenja javnih financija za rashode mirovinskog sustava istaknuto je, primjerice, ako bi se udio zaposlenosti starijih osoba povećao za 10 postotnih bodova, to bi omogućilo da izdaci za mirovinski sustav na razini EU-a ostanu na istoj razini, dok bi se u Hrvatskoj dodatno smanjili.

Jedan od glavnih govornika konferencije, predsjednica EIOPA-e Petra Hielkema osvrnula se na pitanje mirovinskog jaza te rizika od siromaštva u starijoj dobi. Danas se svaki peti stariji stanovnik EU, ili njih više od 18,5 milijuna, suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti. Zbog ranijih nejednakosti mirovine žena su gotovo 30% niže od onih muškaraca, što ih stavlja u još veći rizik od siromaštva.

Dodatni učinci se mogu postići povećanjem financijse pismenosti od što ranije dobi, zatim veća participacija poslodavaca u kreiranju dobrovoljnih mirovinskih programa, te osiguravanje programa cjeloživotnog učenja starijim radnicima daju nove vještine koje im omogućuju da se prilagode promjenjivim zahtjevima posla i tehnološkom napretku. Sve to zajedno treba pomoći u smanjivanju mirovinskog jaza što je ključno za dugoročnu financijsku stabilnost javnih financija.

Drugi ključni govornik, voditelj Odjela za osiguranje i mirovinsko osiguranje u Upravi za financijske poslove i poduzetništvo OCED-a Pablo Antolin tijekom prezentacije se usredotočio na to kako dosegnuti bolje mirovine u konačnici. Pritom su osvrnuo na nekoliko važnih preduvjeta poput sustava diverzifikacije sustava s više mirovinskih stupova, uz snažan regulatorni okvir koji promovira najbolji interes članova. Istaknuo je, između ostalog, poticaje koji promiču što veće sudjelovanje i štednju od strane članova mirovinskih fondova te poticanje konkurencije među ponuditeljima. Veliki naglasak je stavljen i na odgovarajuće, dugoročno održive strategije ulaganja te kvalitetnu komunikaciju prema javnosti i članovima.

Tijekom konferencije održane su i dvije panel-rasprave koje su okupile eminentne domaće stručnjake iz područja mirovinskih fondova i osiguranja. Tema prve rasprave bila je „Kako zatvoriti generacijski gap između stvarnosti i očekivanja“ dok se druga odnosila na „Unaprjeđenje postojećeg sustava – što možemo naučiti iz međunarodnog iskustva“.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

U drugom dijelu konferencije uslijedila je i prezentacija dr. Sede Peksevim, osnivačice i direktorice tvrtke Pension Research&Consulting koja je govorila o međunarodnim iskustvima te je održala prezentaciju na temu Optimalnog ustroja mirovinskih sustava u zemljama s tržištima u razvoju, s naglaskom na trenutačne izazove, ali i buduće smjerove kretanja. Tom prilikom osvrnula se i na razne poticaje i porezne olakšice kojima države nastoje potaknuti građane na dodatnu štednju za starost, te na pozitivne efekte financijskih aplikacija i blockchain tehnologija.

Završnu riječ i zaključke konferencije zaokružilo je izlaganje zamjenika predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Tomislava Ridzaka koji je tom prilikom naglasio važnost privatne mirovinske štednje, napominjući da za to nije dovoljna samo njezina promocija već zajednički rad svih aktera kako bi se na kraju ostvario cilj većeg dohotka u mirovini i kreiranje novih mirovinskih proizvoda. U tom proizvodu mora biti lako sudjelovati, a njegovo korištenje mora biti relativno fleksibilno te porezno povoljno za sve one koji u njega ulažu. „Financijska industrija mora osigurati povoljne, prilagođene i kvalitetne financijske proizvode koji će zadovoljiti potrebe za dugoročnu štednju. Pod prilagođene mislim na one proizvode koji vode računa o preferenciji rizika, ali i primjerice dobi korisnika. Osim toga, to trebaju biti i proizvodi koji imaju dovoljno fleksibilnosti za eventualne ranije isplate u slučaju nepredviđenih životnih okolnosti ili potreba.“ – zaključio je Ridzak.