Europska komisija prepoznala je da će Srbija igrati ključnu ulogu u daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije, posebice kroz integraciju u europske industrijske lance opskrbe. S obilnim strateškim sirovinama, poput bakra i litija, Srbija će biti ključna za prelazak na zelenu energiju, što se u EU već dugo planira, zaključak je SEENext izvještaja.

U srpnju 2024. EU i Srbija potpisale su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateško partnerstvo usmjereno na održive sirovine, lance vrijednosti baterija i električna vozila, piše Nova ekonomija.

Jačanje sektora
Ovo partnerstvo ima za cilj i jačanje rudarstva u Srbiji i mogućnosti prerade (osobito litija), a u skladu s ciljevima zelene tranzicije EU, navodi se u izvješću koje se bavi mineralima, metalima i kritičnim sirovinama u jugoistočnoj Europi.

Prema izvješću SEENext, ovaj sporazum čini Srbiju “centralnom u europskoj budućnosti zelene energije”. Iz analize se iščitava koliko je ova grana narasla, ali i kakvi su planovi za daljnju eksploataciju.

Sektor rudarstva i kamena etablirao se kao značajan doprinos srpskom gospodarstvu s udjelom od 2,7 posto u BDP-u u 2022., u usporedbi s 2,1 posto u 2021. i 1,8 posto u prethodnoj 2020. godini.

U tom se razdoblju vrijednost proizvodnje sektora izražena u stalnim cijenama praktički udvostručila, s 864 milijuna eura na preko 1,65 milijardi eura.

Prema podacima SEENexta i Ministarstva rudarstva i energetike, katastar istražnih prostora i eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina, kao i rudarska industrija metala uključuje tržište – čini ukupno 37 aktivnih tvrtki, koje rade pod koncesijom za istraživanja ili eksploatacije metala, stoji u izvješću.

Što se tiče zemljopisnog rasporeda vlasništva, Srbija je glavni investitor, koja ima većinski udio u dvije eksploatacijske tvrtke. Slijedi Kina kao drugi najveći investitor, s vlasništvom nad tvrtkom za rudarenje bakra Zijin Copper Bor, prema podacima iz izvješća.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Šest tvrtki koje rade pod koncesijom za rudarenje metala ostvarile su 2,179 milijardi eura prometa u 2023. godini, a u sektoru su zaposlene 8224 osobe. Srbija Zijin Mining drži više od polovice prometa i gotovo 14 posto zaposlenih u sektoru.

“Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2020. vađenje je poraslo za 7,5 posto na godišnjoj razini. Sljedeće godine povećanje je bilo još značajnije, dosegnuvši 25,1 posto rasta. Do 2022. eksploatacija metalnih ruda porasla je za 38,2 posto, premašivši 31 milijun tona”, navodi se.

Ovo značajno povećanje vađenja rude metala činilo je 23,3 posto ukupnog izvoza Srbije u 2022. U istoj je godini ukupna industrija u Srbiji porasla za 1,7 posto, a najveći dio tog rasta potaknulo je rudarstvo, posebice vađenje rude metala, koje je zabilježilo rast od 72,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvješću.

U sektoru metalurgije, iako uvozimo više željezne rude nego što izvozimo, vrijednost izvoza je ipak veća. U metalurgiji je više od 84 posto od 32 poduzeća u lokalnom vlasništvu. No, dvije najveće tvrtke po prometu u 2023. bile su u stranom vlasništvu. HBIS grupa, koja je činila 37 posto ukupnog prometa u metalurškom sektoru Srbije, u većinskom je vlasništvu kineske kompanije.

Osim toga, druga najveća tvrtka po prometu, Valjaonica bakra Sevojno, u vlasništvu je tvrtke s Cipra. Preostala poduzeća specijalizirala su se za plemenite i obojene metale. Druga najveća tvrtka, Valjaonica Bakra Sevojno, vodeća je u jugoistočnoj Europi u proizvodnji bakra i bakrenih legura, pokazuju podaci SeeNext analize.

Značajni resursi
Prema Objedinjenom nacionalnom energetskom i klimatskom planu Srbije, koji je usvojen u srpnju 2024. godine, od 2030. trebalo bi doći do značajnog povećanja proizvodnje litija i bora.

Neki izvori sugeriraju da bi potencijalne rezerve nikla i kobalta mogle biti u ležištima u Ruđincima, Veluči i Mokroj Gori. Međutim, jedine potvrđene rezerve nalaze se na aktivnom nalazištu feronikla kod Glogovca, točnije u Čikatovu i Glavici u Dreničkom kraju na Kosovu. Većina istražnih radova odnosi se prvenstveno na zlato i bakar, ali i cink i olovo.