Iako će napori za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama ostati glavni međunarodni prioritet u nadolazećim desetljećima, najneposredniji rizici od globalnog zatopljenja iziskuju hitno djelovanje i nove ideje. Kao što je glavni tajnik UN-a António Guterres rekao na Forumu pacifičkih otoka u Tongi prošlog mjeseca: “Ako spasimo Pacifik, spasit ćemo i svijet”.

Otkako je Pariški sporazum o klimatskim promjenama potpisan prije osam godina, postignut je veliki napredak u stvaranju održivijeg gospodarstva, s novim tehnološkim rješenjima koja omogućuju zemljama da održe snažan rast uz istovremeno smanjenje emisija ugljičnog dioksida.

Države, poduzeća i kućanstva sve su odlučniji podržati klimatska ulaganja. Obnovljiva energija postaje prvi izbor poduzeća za proizvodnju električne energije. Inovacije potiču konkurentnost zelenih alternativa. A financijske institucije svake godine izdvajaju više od jedan bilijun dolara za zelene projekte.

U tom kontekstu, ključ uspjeha bit će trajno i usklađeno djelovanje na globalnoj razini. Ipak, napredak je bio prespor za najugroženije regije svijeta. Za ljude koji žive na malim otocima i bore se s porastom razine mora, ekstremnim vremenskim prilikama i zagrijavanjem oceana, klimatske promjene već su egzistencijalna prijetnja. Unatoč minimalnom ugljičnom otisku, ove regije imaju najviše problema. Njihovi današnji izazovi postat će globalne krize sutrašnjice.

Financijski ugroženije
Za male otoke prilagodba je ključna. Karipske i pacifičke otočne države, zajedno s dijelovima Latinske Amerike, Afrike i Azije, suočavaju se s mnogo ozbiljnijim problemima povezanim s klimom od drugih dijelova svijeta. Također su financijski ugroženije. Bilo da posuđuju novac za oporavak od prirodnih katastrofa ili ulažu u jačanje svoje otpornosti na klimatske promjene, suočavaju se s višim kamatnim stopama, a ti dodatni troškovi dolaze nauštrb ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.

Kao svjetski predvodnik u humanitarnoj i razvojnoj pomoći, Europska unija jedan je od najbližih partnera malih otočnih država i drugih ugroženih regija u borbi protiv klimatskih promjena. U okviru strategije ulaganja EU-a Global Gateway uložili smo novac u ono o čemu smo govorili jer naša predanost odražava istinsku solidarnost i zdrav razum.

Znamo da bi troškovi neuređene zelene tranzicije daleko premašili troškove ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje upravo sada. Postupne, vjerodostojne promjene koje danas uvodimo, poštedjet će nas ogromne ekonomske, društvene i ekološke štete uzrokovane nekontroliranim klimatskim promjenama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nekoliko nedavnih primjera pokazuje našu predanost. U Kiribatiju, maloj otočnoj državi u središnjem Pacifiku, mnogi bi otoci mogli postati nenastanjivi u roku od nekoliko desetljeća zbog porasta razine mora. Stoga EU i njezin financijski ogranak, Europska investicijska banka, surađuju sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim financijskim institucijama kako bi proučili mogućnost izgradnje nove morske luke, koja će pomoći u preseljenju ljudi s manjih otoka na sigurnije tlo. Takvi projekti mogu biti svjetionik nade za ugrožene populacije posvuda.

Na Karibima, gdje snažne oluje i rastuće temperature opterećuju vodnu infrastrukturu te okolna mora i morske ekosustave, program upravljanja vodama i čistih oceana koji podupire EU pružit će stručnu potporu za pokretanje vodnih projekata u 15 karipskih država. Ovaj rad poboljšat će sigurnost vode, sanitarne uvjete, gospodarenje čvrstim otpadom i zaštitu od poplava i pomoći u očuvanju naših oceana.

EU i EIB također udružuju resurse kako bi promijenili način na koji se Zelenortska Republika – Cabo Verde – (otočna država uz obalu zapadne Afrike) koristi energijom i proizvodi je. Ovaj ambiciozni projekt pomoći će državnom planu za postupno ukidanje fosilnih goriva do 2040. godine.

Usredotočujući se na obnovljivu energiju i skladištenje, smanjit će zagađenje i značajno koristiti vodnom sektoru Zelenortske Republike, koji se uvelike oslanja na desalinizaciju, energetski vrlo intenzivan proces. Uz dalekosežne ekološke i gospodarske koristi, takva ulaganja učinit će Zelenortsku Republiku modelom održivog razvoja u cijeloj regiji.

Klimatska konverzija
Na kraju, na Barbadosu podržavamo ulaganja kako bismo pomogli u suočavanju s poplavama i uraganima. Jedan projekt, u partnerstvu s Međuameričkom razvojnom bankom, poboljšat će pročišćavanje otpadnih voda i upravljanje podzemnim vodama, a također podržavamo sustav recikliranja otpadnih voda za poljoprivrednu upotrebu. Kako bismo omogućili ta ulaganja, financiramo program “duga za klimatsku konverziju” koji odgovara na posebne financijske potrebe Barbadosa na tržištu obveznica.

Ovi projekti pokazuju kako izgleda značajna potpora malim otočnim državama. Program Global Gateway pomaže ne samo u prilagodbi i po pitanju sigurnosti vode, već i po pitanjima obnovljive energije, digitalnih inovacija, obrazovanja, zdravstvene skrbi i zelenog prijevoza.

U svakom slučaju, moramo razmišljati drukčije, jer se suočavamo s izazovima koje nitko od nas prije nije vidio. Borba protiv klimatskih promjena najvažnija je misija našeg doba, a inovacije i nove ideje su ključne. Zajedničkim radom na njihovoj provedbi osigurat ćemo bolji svijet za najugroženije populacije svijeta – i za sve nas.

© Project Syndicate 2024.

* Koautorica članka je Nadia Calvino, predsjednica Europske investicijske banke