Prema srpanjskom izvješću inovacijskog centra EIT Urban Mobility, postignut je značajan napredak u europskom lancu vrijednosti baterija s ulaganjima od 126 milijardi eura u 111 projekata, što je povećalo potražnju za e-vozilima.

Međutim, trenutne politike EU-a ne ispunjavaju ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine. To rezultira razlikom od najmanje 165 milijuna tona ekvivalentnog CO2.

Također, potražnja za električnim vozilima nije dovoljna da pokrije planiranu proizvodnju baterija. Sve to moglo bi dovesti do utrostručenja kapaciteta u idućih šest godina, piše u izvješću.

Ovisnost o dobavljačima
O tome činimo li dovoljno kako bismo riješili skrivene izazove e-mobilnosti, na panelu “E-mobility: Fervor hot, but is it green or not?”, održanom u sklopu međunarodne konferencije Green Deal Mobility krajem Europskog tjedna mobilnosti u zagrebačkom hotelu Zonar, 20. rujna, raspravljali su Simon Franko, direktor BASF Adriatica, Aleksandar Halavanja, voditelj odjela za sustavno gospodarenje energijom pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Yoann Le Petit, menadžer za strateško promišljanje u inovacijskom centru EIT Urban Mobility.

“Da bi održivi prijevoz u Europi imao svijetlu budućnost, potrebno je osigurati resurse za proizvodnju baterija koji bi podržali tranziciju prema lakim električnim vozilima poput bicikala, skutera i mopeda (LEV), a pri čemu bi se koristile baterije proizvedene unutar Europske unije. Tim potezom, ojačala bi se lokalna industrija i smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima”, istaknuo je Le Petit.

Preporučio je uporabu cilindričnih ćelija kao standardnog rješenja za različite primjene, čime bi se diversificirao europski lanac vrijednosti baterija te smanjili rizici od poremećaja opskrbe.

Također, nužnim smatra osigurati financijska sredstva za istraživanje i daljnji razvoj baterija prilagođenih specifičnim zahtjevima LEV-ova te ojačati regulatorni okvir uvođenjem strožih sigurnosnih propisa, uključujući baterijske putovnice, koje će od veljače 2027. godine biti obvezne za sva nova električna vozila.

Dostizanje zelenih ciljeva otežava početna kupovna cijena električnih vozila (EV) koji su u prosjeku skuplji od vozila s benzinskim i dizelskim motorima. Glavni razlozi za to su visoki troškovi proizvodnje baterija i napredna tehnologija koja se koristi u električnim automobilima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zbog toga mnogi zainteresirani za njih, čekaju na neku vrstu subvencije. Od lani, e-vozni park u Hrvatskoj broji otprilike 15 tisuća vozila, istaknuo je Halavanja. “U 2014. u RH su bila registrirana 74 e-vozila, a od 1. prosinca prošle godine zabilježeno je 7000 električnih automobila, 4500 plug-in hibrida te oko 3500 električnih skutera i motocikala. To nije loš rezultat, ali nije ni dobar.

Cilj nam je doseći barem jedan posto tržišta. Građani čekaju poticaj Fonda, a naš zadnji iznosio je 9000 eura za jedan električni automobil. Uspoređivao sam cijene kad je prijateljica kupovala auto, benzinac je koštao 16 tisuća eura, a električni 40 tisuća eura. Dakle, čak i s ‘popustom’ od devet tisuća eura, što nije malen iznos, i dalje je dvostruko skuplji”, rekao je Halavanja.

Recikliranje baterija
Za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana, rudarenje će morati porasti do pet puta kako bi se zadovoljila potražnja za mineralima poput litija, kobalta i nikla koji su ključni za proizvodnju baterija i zelene tehnologije, podsjetio je Franko. Dodatan problem je i što ti materijali često dolaze iz siromašnih zemalja s lošim uvjetima rada i nepoznatim ugljičnim otiskom.

“Nitko ne želi rudnik u ‘svom dvorištu’ te nam je jedino rješenje reciklirati baterije. EV-ovi imaju posebnu komunikaciju s operaterom pa ako nešto nije u redu s baterijom, on će znati i nazvati vas, a baterija će biti poslana na reciklažu”, naglasio je Franko pa dodao da će u budućnosti takvu praksu dodatno podržati ‘baterijske putovnice’.