Ne prestaju šokovi nakon objave vijesti da njemački proizvođač automobila Volkswagen planira prvi put zatvaranje jednog od tvorničkih pogona kod kuće.

Ta se industrija uvijek znala snalaziti s konkurentima, s promjenama na tržištu, pa i sa smanjenom potražnjom. Mnoge od europskih država na ovoj proizvodnji temelje napredak i tehnološki razvoj, najprije one najrazvijenije, a priključio im se i veći broj ostalih, poglavito istočnoeuropskih država, u mnogima ona čini najvažniji sektor proizvodnje.

No, sada je, slažu se svi, došla do prekretnice, kada treba utvrditi što dalje. Prelazak zamišljen kao potpuni odmak od svih motora koji nisu električni u roku do 2030. godine pokazuje se isuviše ambiciozan, a i gore od toga – postaje sve upitniji.

Tu je i jeftina konkurencija iz Kine kojoj Europljani cjenovno ne mogu konkurirati i zbog koje se i otvorilo osjetljivo pitanje carina na njihov uvoz. Da neće biti jednostavnog i ekspresnog potpunog prelaska na takve vrste automobila dokazuje i to što i pojedini proizvođači odustaju od već donijetih planova.

Naprotiv, zaustavlja se napuštanje proizvodnje motora s unutarnjim sagorijevanjem, vade se iz ladica planovi za automobile na vodik i alternativni pogon. To što proživljavaju sami proizvođači automobila prolaze i brojni proizvođači oslonjeni na tu industriju. Iz njihovih redova reći će da su na njih pritisci još i veći, jer se moraju uklopiti u troškove koje im diktiraju naručitelji, a i sami su izloženi većim cijenama i troškovima.

Tako su s lošim vijestima iz Njemačke već pušteni i signali iz Italije kako tamošnji proizvođači vezani uz autoindustriju razmatraju prebacivanje proizvodnje u neke druge, jeftinije destinacije, poput Meksika i Vijetnama. U susjednoj Sloveniji prije petnaestak dana pokrenut je stečaj Mariborske ljevarne, tvrtke s 350 zaposlenih, koja je desetljećima radila za perspektivnu automobilsku industriju, a koja joj je, kako kažu Slovenci, sada postala teret i presudila.

Poslova nema, a zbog eksplozije cijena sirovine i energije nakon ruske agresije na Ukrajinu, više nije mogla parirati cijenama na tržištu. Gubitak financijske stabilnosti nije joj mogla nadomjestiti ni slovenska država budući da je ona već bila preuzela tvrtku kroz predstečajni postupak i daljnje sudjelovanje u restrukturiranju više nije bilo izvedivo.

Netom prije Mariborske ljevarne slična neugodna vijest stigla je i iz Boxmark Leathera, proizvođača kožnih presvlaka za automobilsku industriju, koji radi drastičnog pada narudžbi otpušta 120 zaposlenika, nastavljajući rezati njihov broj i seliti proizvodnju u Hrvatsku i BiH, gdje su troškovi proizvodnje manji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Bez drastičnih vijesti
Tako drastičnih vijesti iz industrije vezane uz proizvodnju automobila kod nas još nema. Nema ni informacija je li intenzitet posla u hrvatskom Boxmark Leatheru povećan, s obzirom na najave iz Slovenije. Štoviše, dalo bi se zaključiti da nije, jer Uprava tvrtke sa sjedištem u Trnovcu Bartolovečkom nije niti izravno odgovorila na naš upit o obimu posla i očekivanjima za nastavak godine.

Uputili su nas, naime, na odgovor kojeg su dali lokalnom mediju, Varaždinskom tjedniku, a u kojem se navodi kako tvrtka “i dalje nastavlja svoje poslovanje na području Varaždinske županije, a povećanje i smanjenje broja zaposlenih dio je unutarnje organizacije poslovanja. Naime, potrebe za kadrovima pažljivo se prate i prilagođavaju proizvodnji, a oscilacije koje se događaju sastavni su dio poslovnog procesa”.

U Boxmark Leatheru poručili su i da im je cilj ostati jedna od vodećih proizvodnih tvrtki na području Varaždinske županije i cijele Hrvatske. Prošle godine, inače, zatvoren je jedan njihov pogon, u Zlatar Bistrici, te je smanjen i broj zaposlenih, prema podacima Poslovna.hr, za 250, dok su prihodi pali za 16 posto u odnosu na 2022., sa 118 na 99 milijuna eura.

O poslovima nerado priča većina poduzetnika iz ove niše, no, po podacima onih koji su dostupni s burze, poput AD Plastika, još uvijek nema loših vijesti. U financijskom izvješću za drugo tromjesečje, predsjednik solinskog AD Plastika Marinko Došen ističe pozitivan trend – uspješnu realizaciju novih projekata koji su započeli serijsku proizvodnju.

“Naše industrijalizacijske i projektne aktivnosti i dalje su u punom jeku. Do kraja godine očekuje nas početak serijske proizvodnje još šest projekata, a oni započeti u prvoj polovini godine uspješno se kreću prema dostizanju razina ugovorenih količina. Istovremeno, prodajne su aktivnosti vrlo intenzivne, što osnažuje našu poziciju i doprinosi daljnjem rastu”, kaže Došen, dodajući da u drugom polugodištu očekuje nastavak trenda i potpisivanje novih dodatnih ugovora. U prvih šest mjeseci AD Plastiku su prihodi porasli za 22 posto, na 80 milijuna eura, a tvrtka bilježi dobit na razini grupe od gotovo dva milijuna eura.

Presudna brzina prilagodbe
Tvrtki vezanih uz autoindustriju poput Boxmarka ili Ad Plastika u Hrvatskoj je inače više od 160, iz različitih drugih niša, poput proizvodnje metala, zavarivanja, inženjeringa i IT-a. Christian Springer iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a ističe kako je riječ o tvrtkama koje su najčešće opskrbljivači originalnih dobavljača opreme (Tier 1) i proizvođača originalne opreme (OEM), poput PSA, GM, Aston Martin, Ferrari, McLaren, Lamborghini, Bentley, Fiat, BMW, Audi, Porsche, Ford, Renault, Toyota, Volvo, Nissan, Dacia, Mitsubishi, VW, Škoda, Opel, Daimler, Suzuki, Maserati i dr.

S obzirom na najnovija predviđanja trendova u europskoj automobilskoj industriji i velikom izvoznom udjelu hrvatskih tvrtki, za očekivati je, kaže Springer, da će hrvatske tvrtke smanjivati svoje aktivnosti zbog pada potražnje tj. smanjenja narudžbi od strane svojih glavnih kupaca.

“Međutim, tvrtke koje su pronašle perspektivne niše u automobilskoj industriji, poput proizvodnje nestandardnih komponenti i IT rješenja, a posebno u sektoru e-mobilnosti, ili proizvodnje specijalnih vozila za komunalne djelatnosti, razminiranje, poljoprivredne djelatnosti i vatrogastvo, koje nose visoku razinu dodane vrijednosti, vjerojatno neće osjetiti usporavanje svojih ekonomskih aktivnosti, te bi mogle čak i povećati iste.

Prema godišnjim financijskim izvještajima za 2023., tridesetak značajnijih hrvatskih tvrtki koje sudjeluju u globalnim lancima vrijednosti s proizvodnjom dijelova za europsku automobilsku industriju ostvarilo je ukupne prihode od oko 1,01 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od oko 17,9 posto, uz zadržavanje sličnog broja zaposlenih. Iz toga se, kaže Springer, može zaključiti da negativni čimbenici nisu značajno usporili ekonomske aktivnosti hrvatskih tvrtki iz automobilske industrije u 2023.

Hoće li se i u kojoj mjeri suočavati s izazovima u budućnosti, ovisit će, dodaje, o njihovoj sposobnosti i brzini prilagodbe poslovnih modela novonastalim tržišnim uvjetima. Hrvatski proizvođač automobila Mate Rimac, primjerice, bilježi pad prodaje automobila, ali to niti nije njegov glavni biznis, nego su to tehnološka rješenja vezana uz razvoj električnih vozila, u kojima nema pad, štoviše potražnja raste.

A Rimac, kažu u struci, razmišlja i korak naprijed, predstavivši nedavno i svoj sustav za pohranu energije namijenjen za industriju. Preslagivanje i diverzifikacija također su jedno od rješenja za očuvanje poslova i opstanak u nestabilnim uvjetima na tržištu automobilske industrije.