Nikad nismo imali više europskih sredstava na raspolaganju, 25 milijardi eura, s hrvatski BDP povećan je u dva desetljeća za 30 milijardi eura, poručio je premijer Andrej Plenković u intervjuu sa zamjenikom glavnog urednika Večernjaka, Mislavom Šimatovićem u sklopu Večernjakove konferencije Hrvatska kakvu trebamo.

Doći do 78 posto prosjeka EU
“To je toliko veliki investicijski zamah i zamah za politiku lovljenja koraka s ostalim članicama EU. Mi smo u naša dva mandata povećali hrvatski BDP za 30 milijardi eura. Bio je 47 milijardi eura 2016., a sada je 76. Po takvom gospodarstvom rastu koji imamo ove godine gotovo je sigurno da ćemo u prvoj godini mandata doći do 78% prosjeka Unije.

To je meni kao premijeru najvažnije”, poručio je Plenković. Kako je istaknuo, ukupna reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja se radi u ciklusima, predstavlja šansu za Hrvatsku. “Optika novih i starih zemalja u EU je potpuno različita.

Mi smo došli 2013. kad su oni već u Europi vladali giganti, a mi pokušavamo osnažiti našu poljoprivredu koristeći zajednička sredstva”, poručio je Plenković.

Iako je prošle godine bila u vanjskom trgovinskom deficitu od dvije milijarde eura, Hrvatska nema mnogo resusrsa koje proizvodi da bi bila samodostatna.

“Uglavnom dovoljno proizvodimo žitarica, perad, riba, šećer, vino. Sve ostalo, voće, povrće, svinjetina, govedina, mlijeko, smo između 45 i 75% proizvodnje. Točno vidimo koji su segmenti poljoprivrede u kojima moramo povećati proizvodnju. Ali mi nismo sami, mi smo dio EU i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe. Ne možemo misliti da ćemo imati sto posto svega i da ćemo prisiliti naše građane da kupuju isključivo hrvatsko. Kupit će ako budu zadovoljni kvalitetom”, poručio je premijer i osvrnuo se na visoke cijene proizvoda.

“Zanimljivi su podaci da je cijena poljoprivrednih proizvoda čak manja nego što je bila 2023. i 2022., a cijena za potrošače je veća. U toj jednadžbi nalazimo problem, u konačnici to je jedan od segmenata inflacije. Moramo vidjeti što se događa da nešto košta proizvođača jedan, a potrošača dva. Jesu li ti svi dodatni troškova prometa, distribucije, marži toliki ili je to više nego što treba”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Plenković se osvrnuo i na izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu komentirajući razlog debakla konzervativaca na izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu. “Razlog njihova poraza nisu migranti, sigurnost, izlazak iz EU, nego su glavne teme na koje njihove vlade nisu odgovorile plaće, mirovine i priuštivo stanovanje. Te tri teme su priuštile nezadovoljstvo. Moramo se baviti time sa svih mogućih aspekata. To nam je glavna zadaća”.

To nije pravi turizam
Kada je riječ o porezu na nekretnine, premijer je izrazio zadovoljstvo regulacijom najma stanova, osobito u turističkim mjestima kao što su Split i Dubrovnik.

“Što se tiče upravljanja zgradama, mislim da smo tu napravili jako dobar potez. Naišao je na itekako pozitivne reakcije svih koji shvaćaju da nije normalno da nam u Splitu ili Dubrovniku nakon Uskrsa praktički stanovi koji su do tada u najmu studentima postaju stanovi za kratkoročni najam. To nije normalno i to nije pravi turizam. Mislim da mi kao Vlada moramo dati nekakvu inicijativu koja bi to bolje uredila”.

Premijer je kritizirao previsoke cijene stanova u Hrvatskoj, uspoređujući ih s međunarodnim tržištima.

“Mi imamo problem izrazito, ali izrazito velike cijene kvadrata stana. Nije baš svaka naša lokacija Manhattan. Živio sam u Parizu pet godina, znam kolika je tamo cijena, ali tamo znate gdje ste. Ne može baš u svakom dijelu Hrvatske biti cijena kao tamo. To nije normalno, nema nikakvog razloga za to. Druga stvar, imamo mlade ljude koji žele priuštiv najam, a u nekim sredinama mladima je to teško priuštivo.

Kako ćemo mi to omogućiti? Jedino mjerama koje će biti kombinacija mjera porezne i stambene politike. Zato mi u to krećemo, ali krećemo vrlo obazrivo. Ljudi ne vole nešto što je novi porez, ali nije, to postoji već sada. To je u konačnici i demografska mjera. Tko će imati veliku obitelj ako si može priuštiti 40 kvadrata. Gdje će živjeti?”.