Skoro 60 posto građana Crne Gore živi u domaćinstvima koja sebi ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora van kuće, pokazuje Anketa o prihodima i uvjetima života u 2023. godini, koju je objavio Monstat.

S druge strane, kako je istraživanje pokazalo, najmanji postotak ljudi (11,3%) živi u kućanstvima koja su izjavila da si ne mogu priuštiti obrok s mesom, piletinom, ribom (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan.

Socijalna isključenost
”Mogućnost spajanja kraja s krajem” kao pokazatelj subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 15,1% ljudi živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, dok njih 0,8% živi u kućanstvima koja su izjavila da vrlo jednostavno spajaju kraj s krajem, podaci su iz Ankete o prihodima koje prenosi podgorički Dan.

Podaci iz Ankete o prihodima i životnim uvjetima za 2023. pokazuju da je 27,3% djece u dobi od 0 do 17 godina bilo u riziku od siromaštva.

”Postotak djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazatelj je koliko je djece u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirano, te/ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. U 2023. godini ovaj pokazatelj iznosi 38,2% – stoji u dokumentu.

Anketa o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) godišnje je istraživanje koje od 2013. godine redovito provodi Državni zavod za statistiku.

Kako objašnjavaju iz Monstata, podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračunavanje indikatora siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru.

Istraživanje je pokazalo da je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila 20,1%, što pokazuje postotak osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako objašnjavaju, ti ljudi nisu nužno siromašni, samo imaju veći rizik da budu siromašni, jer im je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

”Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao postotak osoba koje su u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, u 2023. godini iznosila je 31,0%. Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije u 2023. godini iznosila je 12,3% i pokazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne deprivacije – pokazuje Anketa.

Podaci pokazuju i da je prošle godine riziku od siromaštva bilo izloženo 34,2% stanovnika Sjeverne regije, dok su najmanji rizik od siromaštva imali stanovnici Južne regije s 11,6%.

”Skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (27,5%) bio je izložen riziku od siromaštva u 2023. godini. Stopa rizika od siromaštva u urbanom području iznosila je 15,9% u 2023. godini – prema Anketi o dohocima i životnim uvjetima u 2023. godini.

Statistika ljepša od stvarnosti
Statistika o prosječnoj plaći, dakle, izgleda vedrije nego podaci o tome kako se doista živi. Prosječna plaća bez poreza i doprinosa u srpnju je porasla na 851 euro, što je rast od 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prošle godine, srpanjske zarade veće su za 6,8 posto, objavio je Monstat. To je više od godišnje inflacije koja je u istom mjesecu iznosila 3,5 posto.

Prosječna srpanjska bruto plaća iznosila je 1,07 tisuća eura. ”Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u srpnju u odnosu na lipanj zabilježile rast od 0,4 posto, proizilazi da su realne plaće u istom razdoblju porasle za 1,2 posto”, navodi se u priopćenju Monstata.

U usporedbi s prethodnim mjesecom prosječne plaće bez poreza i doprinosa u srpnju su porasle u djelatnostima obrazovanja za 6,2 posto, prometa i skladištenja za 4,7 posto, opskrbe vodom i gospodarenja otpadnim vodama te usluga smještaja i ugostiteljskih usluga za po 2,8 posto, umjetničke, zabavne i rekreacijske djelatnosti 2,5 posto, informacije i komunikacije 2,4 posto te građevinarstvo 1,9 posto.