Minimalna plaća u Srbiji za 2025. godinu iznosit će 53.592 dinara (oko 457,89 eura), što je 13,7 posto više od ovogodišnjeg minimalca, dogovoreno je u srijedu na sjednici Socijalno-ekonomskog vijeća (SES). Najavljujući novi iznos minimalne plaće, srpski premijer Miloš Vučević rekao je da je to prvi put u šest godina da je odluka donesena kroz dijalog u SES-u, a ne da je Vlada Srbije donosi jednostrano.

“Prvi put zarada pokriva minimalnu potrošačku korpu”, istakao je on, prenela je Beta.

Neoporezovani iznos

Predsjednik države Aleksandar Vučić smatra da poslodavci ne mogu biti nezadovoljni jer će država povećanjem dijela plaća koji neće biti oporezovan preuzeti veći dio troška. Podsjećanja radi, taj neoporezovani iznos sada iznosi 25.000 dinara.

Nebojša Atanacković, počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije, kaže da su načelno prihvatili i da će podržati povećanje, ali je uvjet da ga država u potpunosti nadoknadi. Time je, kaže, dosegnuta dugo očekivana minimalna potrošačka košarica. Podsjeća da je ponuda poslodavaca za povećanje minimalne plaće iznosila osam posto kao zbroj rasta bruto domaćeg proizvoda od četiri posto u idućoj godini i isto toliko postotka rasta inflacije. Povećanje minimalne plaće za dodatnih pet posto povrh toga novi je teret za poslodavce. Iako je rečeno da će država preuzeti dio troška, ​​odnosno da će to snositi proračun, Atanacković kaže da mehanizam još nije objavljen. Podsjeća da su prije nekoliko godina smanjeni doprinosi za mirovine, zdravstvo i nezaposlenost. U posljednje dvije godine raste neoporezovani dio plaće. Još nije poznato, kaže, na koliko će se povećati neoporezovani dio plaće. “Država mora kompenzirati to povećanje, jer nije riječ samo o povećanju minimalne plaće. Za sobom povlači povećanje ostalih plaća. Kada se poveća neoporezovani dio plaće, to se odnosi na svih 2,5 milijuna zaposlenih, što je veliki izdatak za proračun. Osim toga, ne plaćaju svi isti porez na dohodak od deset posto. Neoporezovani dio više osjete oni koji isplaćuju manje plaće – kaže Atanacković, dodajući da ne treba prepustiti gospodarstvu samo da nosi teret. Na pitanje hoće li poslodavci neki dio povećanja minimalne plaće prebaciti na više cijene, odgovara da se povećanje odnosi samo na 100.000 radnika koji primaju minimalnu plaću, to se ne bi osjetilo.

“No, povećanje minimalne plaće tiče se plaća svih zaposlenih, pa možemo očekivati ​​negativan utjecaj na inflaciju. Svako povećanje iznad novostvorene vrijednosti bruto domaćeg proizvoda nije moguće bez utjecaja na inflaciju. Teško da ćemo izbjeći utjecaj na poskupljenja. Svi oni koji mogu podići cijene proizvoda i usluga to će i učiniti jer im je porastao trošak rada. Samo ako država u potpunosti obešteti sve, tog utjecaja ne bi smjelo biti – kaže Atanacković.

Parafiskalni nameti

Kaže da sindikati kada traže povećanje minimalne plaće često govore o dobiti u gospodarstvu u cjelini. Netko ih doista ostvaruje, ali 15-20 posto poslodavaca je u poteškoćama. Velika je razlika između, primjerice, Beograda i Novog Sada i Vlasotinaca, juga i jugoistoka Srbije. Unija poslodavaca ponovit će ranije zahtjeve Vlade za smanjenjem parafiskalnih nameta. Zoran Pralica, predsjednik Unije pekara Srbije, kaže da su plaće u ovoj grani znatno veće i da nemaju ništa protiv sadašnjeg povećanja minimalne plaće. Da se pekare pita, povećanje minimalne plaće bilo bi najmanje 20 posto, a možda čak i 25 posto.