Prva procjena inflacije za kolovoz objavljena je dva dana prije kraja mjeseca, a u petak je mahom kompletirana i slika potrošnje mjerene fiskaliziranim prometima koji se ažuriraju dnevno. S obzirom na sezonski pečat oba pokazatelja nude i određene signale o špici turističke sezone. I cijene i potrošnja u kolovozu su bili u znaku usporavanja godišnjeg rasta. Uz neznatnu mjesečnu inflaciju (0,1%) godišnja je prema domaćem indeksu usporila sa srpanjskih 2,2 na 1,8 posto, a tome su ponajprije pridonijele cijene energije (jeftiniji naftni derivati) te donekle neprehrambena industrijska roba. Usluge i hrana nisu. Kad je riječ o potrošnji, u kolovozu je izdano oko tri posto više računa nego lani, a iznos je premašio lanjski za 7,7%. To je nešto slabiji tempo nego u srpnju, s 4,6 posto godišnjeg rasta broja računa te iznosa za 11 posto. Sličo vrijedi i za turističko-ugostiteljske djelatnosti, ali to je i dalje na tragu ocjena o “ni odličnoj ni lošoj” sezoni u cjelini.

Obveznici fiskalizacije iz svih djelatnosti u kolovozu su (do 29.) evidentirali 4,94 milijaede eura prometa (na kraju će biti između 5,2 i 5,3 mlrd.), što je za 350 milijuna ili 7,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je više od 1,4 milijarde eura prometa prošlo kroz fiskalne blagajne u turističko-ugostiteljskim djelatnostima. Karticama i gotovinom plaćeno je nešto manje od 660 milijuna eura za usluge smještaja, a oko 745 milijuna prometa prijavili su kafići, restorani i drugi objekti za pripremu i usluživanje hrane i pića.

U usporedbi s lanjskim kolovozom (minus zadnja dva dana) u pružanju smještaja izdano je 2,5 posto više računa, čiji ukupan iznos je veći za 6,3 posto, dok je u ugostiteljstvu fiskalizirano 11 posto više prometa na 3,5 posto više računa.

U srpnju su ugostitelji u sustav prijavili 11,2 posto veći promet nego lani, i to na 4,8 posto više računa, a istodobno je za plaćanja usluga smještaja karticama i “kešom” izdano 2,5 posto više računa uz “samo” 5 posto rasta prometa.

Na tragu usporavanja rasta u špici sezone, ali i solidnih ukupnih ostvarenja 2024. su i usporedbe prvih sedam mjeseci ove i prošle godine. U ugostiteljstvu je evidentirano 2,62 milijarde eura ili 16,6 posto više fiskaliziranog prometa na 7 posto više računa, a u smještaju je na 4,5 posto više računa ostvareno 1,4 milijarde eura ili 9,4 posto više nego lani. Tempo rasta iznosa naspram broja računa dijelom odražava utjecaj viših cijena, ali dijelom može biti i pitanje (promjene) strukture potrošnje. Brojke sugeriraju da su ugostiteljske cijene porasle više nego one u smještaju, barem onom koji se plaća izravno po izdanim računima (fiskalizacija ne uključuje plaćanja na transakcijski račun kod banaka).

Detaljnija slika

Inače, DZS-ova prva procjena inflacije osim ukupne stope nudi samo izračune za četiri glavne komponente, među kojima su i (razne) usluge. Prema posljednjoj detaljnijoj slici, za srpanj, najveći porast u prosjeku je bio upravo u skupini Restorana i hotela – za 9,5 posto na godišnjoj razini, a na mjesečnoj 3,8%. Prvi izračuni za kolovoz pokazuju da se godišnja inflacija nakon dugo vremena spustila ispod dva posto. Gotovo nulta mjesečna stopa rezultat je, s jedne strane, poskupljenja usluga (u prosjeku 0,8%) te kategorije Hrana, piće i duhan (0,6 posto), a s druge pojeftinjenja neprehrambenih industrijskih proizvoda i energije (za 0,9%).

I nastavku silazne putanje godišnje stope najviše su pridonijeli energenti. U srpnju je energija bila na 0,7 posto godišnjeg rasta, a u kolovozu 3,3 posto niže nego godinu dana prije.

Kao mjera inflacije u usporedbama s ostatkom EU koristi se tzv. harmonizirani indeks (HICP). On uključuje i potrošnju stranih turista te tzv. institucionalnih kućanstava i HICP inflacija obično je viša nego kod nacionalnog indeksa (samo domaća privatna kućanstva). Ona je u kolovozu usporila na 3 posto (sa 3,3 u srpnju). To je i dalje iznad prosjeka eurozone koji je prošli mjesec usporio malo više, s 2,6 na 2,2 posto, ali ne svrstava nas više među dvije-tri članice s najvećom (HICP) inflacijom. U kolovozu ih je višu stopu imalo pet – Belgija, Nizozemska, Estonija, Slovačka i Grčka. No, prema 12-mjesečnom prosjeku inflacije i dalje smo pri vrhu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što sa subvencijama

Usto, kod nas su još na snazi ograničenja cijena energenata kao i neke druge mjere za ublažavanje inflacije. Kad Vlada obznani koliko će i kako s krajem rujna srezati dosadašnje subvencije za kućanstava, bit će jasnije i hoće li, odnosno kolike će pritiske na potrošačke cijene to značiti u zadnjem kvartalu. Primjerice, na troškove stanovanja i pratećih režija.

Komentirajući prve procjene o inflaciji (HICP) u Hrvatskoj narodnoj banci ističu i kako je trend usporavanja inflacije cijena hrane prekinut (godišnji rast ubrzao je sa srpanjskih 2,5 na 2,9%). K tome, u jeku turističke sezone inflacija cijena usluga povećala se drugi mjesec zaredom (na 7,6%). Na usluge se tako u kolovozu odnosilo oko četiri petine ukupne HICP inflacije – ili 2,4 od 3 posto.

“Ustrajnosti inflacije cijena usluga pridonosi njihova osjetljivost na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama”, napominju u HNB-u. S protekom glavne sezone, kažu, izgledno je popuštanje tekućih pritisaka u uslužnom sektoru. Ali istodobno će bazni učinci, koji su u prvih osam mjeseci povoljno utjecali na usporavanje godišnje stope inflacije, prema kraju godine djelovati u suprotnom smjeru. Zato računaju da bi se ukupna inflacija do kraja godine mogla zadržati blago iznad trenutne razine.