Srpski startup “Protokol.io”, koji se bavi digitalnom transformacijom poslovanja, prema riječima njegovog CEO-a i suosnivača, Đorđa Zdravkovića, može pomoći kompanijama u povećanju učinkovitosti i operativnosti bez obzira čime se one bave, te biti SDK 21. stoljeća.

Nekadašnji SDK ili Služba društvenog knjigovodstva, provodila je naime za vrijeme bivše Jugoslavije pored adekvatne interne kontrole u poslovanju pravnih subjekata i eksternu kontrolu.

Kontrola i rješenje
Ona je bila toliko učinkovita da se nitko nije usuđivao ne platiti obaveze na vrijeme ili pokušati nešto prikriti u financijskim izvještajima. Ideja Zdravkovića i suosnivača Strahinje Đurića je da korisnicima treba osigurati poslovni operativni sistem nove generacije koji omogućava kompanijama da sve svoje podatke i operativne aktivnosti vode na jednom mjestu.

“Svi znamo da je administracija na ovim prostorima spora i komplicirana, a naša kompanija Protokol znači digitalnu transformaciju poslovanja i želi biti primjerice novi digitalni SDK, koji je zaista bio učinkovit.

Razvijajući poslovne alate za klijente i uz iskustvo u poslovnom savjetovanju, došli smo do zaključka da su mnoge kompanije usvajale digitalne alate da si olakšaju segmente poslovanja. Ali različiti alati su proizveli i negativne nuspojave, jer isti ti alati međusobno ne komuniciraju kako treba, procesi su segmentirani i opet na kraju čovjek mora podatke skupljati iz raznih izvora,” upućuje Zdravković.

Protokol prije svega obuhvaća sve poslovne podatke na jednom mjestu, integrira postojeću infrastrukturu i u odnosu na poslovne procese i potrebe korisnika omogućava adaptibilne digitalne alate po mjeri korisnika.

“Inovativni aspekt je taj da Protokol može zadovoljiti bilo koju potrebu klijenta i poput Lego kockica prilagodi bilo kakav alat ili servis. Nezavisni smo od djelatnosti kojim se kompanije bave, kreiramo ekosistem povezane ekonomije da bismo uključili strateške partnere kao što su tradicionalne banke, teleoperateri, payment servisi ili provideri osiguravajućih kompanija. Sve kako bi oni bili u jedinstvenom sistemu povezane ekonomije i mogli pristupiti svim uslugama na jednom mjestu,” nastavlja.

Protokol obzirom da ne razlikuje kompanije po djelatnosti već holističkim pristupom objedinjuje cijelo tržište u razmjeni poslovnih informacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Krajnji cilj koji žele postići, a koji je komplementaran inicijativama otvorenog Balkana ili zajedničkog regionalnog tržišta, je da po ugledu na nekadašnji SDK, omoguće da na jednostavan i automatiziran način roba, usluge i informacija funkcioniraju bez prepreka. Protokol.io je također i dio inovacijskog ekosistema sistema OTP banke.

“Zahvaljujući direktorici inovacija, Nataši Rađenović Živanović, OTP banka je prepoznala Protokol, a mi OTP-u omogućujemo da proširi portfolio svojih usluga beyond banking usluga. Prvi su prepoznali naše potencijale i vrijednost. Taj lanac vrijednosti koji stvaramo s partnerima bankama i teleoperaterima, je gradnja jednog kohezivnog ekosistema za potrebe biznisa,” kaže Zdravković.

Protokol želi poslovati i izvan regije, pa su tako dobili upite od kompanija iz istočne Afrike i srednjeg i Bliskog istoka. Zdravković napominje kako im je ta suradnja u interesu, jer se najveći skokovi u događaju upravo u ekonomijama koje su u razvoju.

Izbjegavanje dužničkih lanaca
Osvrnuo se i na primjer hrvatskog Agrokora i rekao kako se uz primjernu Protokola tako nešto ne bi moglo dogoditi.

“Da su principi Protokola primjerice bili korišteni, ne bi se mogli kreirati dužnički lanci, koji su kao u primjeru Agrokora odveli stotine firmi u stečaj bez razloga. Sve jer nije postojao nadzor nad transakcijama. Primjena Protokola na određenom tržištu potiče rast domaćeg bruto proizvoda tako da ubrzava sve one usporene procese u realizaciji poslovnih transakcija gdje po efektu multiplikatora možemo podići razinu ekonomske aktivnosti na tržištu. To je naš krajnji cilj – društveni i ekonomski utjecaj. Ne tehnologija radi tehnologije, nego širi aspekt koji je pogodan za dobrobit života za svih nas,” poručio je Zdravković.