Proračunima gradova i općina ide sasvim dobro s prihodima od poreza na dohodak i nakon ukidanja prireza tom porezu početkom ove godine.

U prvom polugodištu od oporezivanja dohodaka ostvarili su 1,77 milijardi eura prihoda, a lani im je ono donijelo 1,41 milijardu eura, rekao je ministar financija Marko Primorac u intervjuu za Večernji list.

To povećanje za 360 milijuna ili 25,5% dogodilo se unatoč ukidanju prireza koji više od 80 posto jedinica lokalne samouprave nije kompenziralo povećanjem stope poreza; od 302 koje su imale prirez, kaže, njih 242 utvrdile su stope poreza tako da su smanjile intenzitet oporezivanja dohotka.

Ipak, u toj skupini nije primjerice Grad Zagreb koji je prijašnjih godina “nosio” više od polovice ukupno naplaćenih prireza, a njegovo ukidanje odlučio je kompenzirati izborom maksimalne stope poreza.

Inače, ukupnom rastu tih poreznih prihoda “lokalaca” pridonijelo je i izdašno povećanje plaća u javnom sektoru uoči izbora. Primorac naglašava i da je posljednjim poreznim promjenama značajno porasla fiskalna autonomija i manevarski prostor pri određivanju poreznog miksa prema potrebama i karakteristikama lokalnog stanovništva i gospodarstva.

Kad je riječ o daljnjim poreznim rasterećenjima i proračunskim planovima za 2025., potvrdio je da će se predložiti povećanje osnovnog osobnog odbitka na 600 eura (sa sadašnjih 560) te praga za primjenu niže stope poreza na dohodak. U planu je i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40 na 50 tisuća eura.

No, “težište poreznih izmjena bit će i dalje na redistribuciji poreznog tereta s rada na imovinu”, poručio je navodeći i da gotovo 16 milijuna eura napojnica u prvih sedam mjeseci 2024. ne bi bilo naplaćeno da nije omogućena fiskalizaciju napojnica i uvedena mogućnost plaćanja napojnice kartičnim putem.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”