Hrvatska i Slovenija dobile prvi fond za transfer tehnologija.
Vesna Deep Tech Venture Fund, prvi fond za transfer tehnologija vrijedan 49 milijuna eura, napokon je uspostavljen i operativan.
Hrvatska i slovenska visoka znanost, kao i napredna tehnološka rješenja iz dviju država, sada napokon mogu računati na novac koji bi im trebao pomoći u komercijalizaciji rezultata istraživanja, odnosno stavljanju na tržište ideja, rješenja i proizvoda koje su razvijali u svojim laboratorijima.
Vesna Deep Tech Venture Fund, prvi fond za transfer tehnologija vrijedan 49 milijuna eura, napokon je uspostavljen i operativan.
Hrvatska i slovenska visoka znanost, kao i napredna tehnološka rješenja iz dviju država, sada napokon mogu računati na novac koji bi im trebao pomoći u komercijalizaciji rezultata istraživanja, odnosno stavljanju na tržište ideja, rješenja i proizvoda koje su razvijali u svojim laboratorijima.
Da je fond napokon uspostavljen obavijestili su njegovi inicijatori i glavni financijeri – Europski investicijski fond (EIF), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i SID banka, slovenska izvozna i razvojna banka.
Iz laboratorija na tržište
U proces osnivanja fonda te tri institucije krenule su još 2021. kada su potpisale ugovor o osnivanju prve regionalne platforme za transfer tehnologija (CEETT). Društvo za upravljanje fondom – Vesna VC – odabrano je u prvoj polovini prošle godine i sada napokon može krenuti s ulaganjima.
Iznos od 49 milijuna eura, od čega je 20 milijuna osigurao EIF, po 10 milijuna HBOR i SID te dodatnih devet milijuna Vesna VC od privatnih investitora, ulagano će biti u transfer tehnologije, zaštitu intelektualnog vlasništva i komercijalizaciju istraživačkih projekata na sveučilištima i istraživačkim institucijama u Hrvatskoj i Sloveniji.
Riječ je o iznimno važnom fondu jer iskustvo pokazuje da je upravo izlazak na tržište, odnosno komercijalizacija inovacija, najteža faza zbog koje mnoge fantastične ideje završe u ladici i nikada ne budu realizirane. Ranije faze istraživanja i razvoja znanstvenici mogu osigurati putem grantova, tj. bespovratnog novca, ali za samu komercijalizaciju do sada je bilo vrlo teško osigurati novac.
No dolaskom na tržište Vesna Deep Tech Venture Funda, što se čeka već tri godine, to bi se trebalo promijeniti. U zajedničkom priopćenju za medije triju javnih kreditnih institucija stoji da će novi fond, nazvan po slavenskoj božici proljeća i obnove, investirati u najviše 80 projekata u Sloveniji i Hrvatskoj, fokusirajući se na fazu “dokaza koncepta”, a koji bi se mogli komercijalizirati i transformirati u poduzeća.
Također, fond će pomagati znanstvenim institucijama u oblikovanju okvira za prijenos intelektualnog vlasništva, što je boljka koju su rijetki fakulteti u Hrvatskoj uspjeli riješiti. U konačnici, stoji u priopćenju, novi fond kao i CEETT inicijativa, trebali bi potaknuti inovacije i znanstvena istraživanja u Hrvatskoj i Sloveniji. U tome Hrvatska, u odnosu na prosjek Europske unije, bitno zaostaje.
U R&D ulažemo 1,43 posto BDP-a (EU prosjek je 2,24 posto), a na europskoj smo ljestvici uspjeha u inovacijama u posljednjoj – najlošijoj skupini – onoj inovatora u nastajanju. Mnogi kritiziraju da je tome tako jer Hrvatska do danas nije uspostavila efikasan sustav transfera znanja sa znanstvenih institucija na gospodarstvo.
Očekuje se još kapitala
Pokretanje Vesna Deep Tech Venture Funda te probleme neće riješiti, ali će pomoći u rješavanju problema financiranja znanstvenih projekata te omogućiti da mnogi napredni tehnološki projekti završe na tržištu.
Fokus ulaganja novog fonda bit će na projektima koji razvijaju rješenja iz područja klimatskih izazova, naprednih materijala i umjetne inteligencije. Na njegovom je čelu Nina Dremelj, ujedno i predsjednica udruge Poslovnih anđela Slovenije, a partneri Dalibor Marijanović, osnivač i direktor Invento Capital Partnersa te Srđa Iveković, suosnivač prvog hrvatskog VC fonda Feelsgood.
Marijanović je u razgovoru za Poslovni dnevnik prije nekoliko mjeseci rekao da fond intenzivno traži prilike na tržištu. Već u veljači imali su 30-ak aktivnih prijava projekata. Otkrio je i da su u fond, osim EIF-a, HBOR-a i SID-a, investirali i hrvatski i slovenski mirovinski fondovi te nekoliko privatnih investitora, većinom iz Slovenije.
Također, iznos od 49 milijuna eura, s kojim fond trenutačno raspolaže, nije finalan. U priopćenju se navodi da se “očekuje dodatni privatni kapital, što će povećati veličinu fonda tijekom ove godine”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu