EN DE

Federacija BiH prilagođava uvjete poslovanja uspješnijoj RS

Autor: Gorden Knezović
01. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Kroz tzv. giljotinu propisa u RS uklonjeno je niz prepreka poslovanju i pojednostavljeno je dobivanje dozvola

Doprinosi na plaće u Republici Srpskoj su 52 posto neto plaće, a u Federaciji BiH preko 70 posto. Porez na dobit u Republici Srpskoj je 10, a u Federaciji BiH 30 posto. Republika Srpska ima stabilniju izvršnu vlast koja lakše donosi odluke, usvaja zakone, prodaje državnu imovinu u poduzećima, provodi institucionalne reforme… Stabilnija izvršna vlast u Banjoj Luci je zbog prevlasti jedne političke stranke dok u Sarajevu prema nacionalnom balansu u izvršnoj vlasti participiraju po dvije bošnjačke stranke i hrvatske koje su u stalnim političkim i interesnim sukobima. Zbog njihova sukoba kasnilo je formiranje vlade šest mjeseci nakon izbora. Suprostavljenost političkih interesa u Vladi F BiH iskazuje se kod usvajanja zakonskih propisa, privatizacijskim natječajima, trošenju javnog novca… Nedavno je ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH Vahid Hećo za posjeta Kazahstanu ustvrdio kako direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso lobira za austrijski konzorcij Apet kao strateškog partnera za izgradnju velikih energetskih objekata u F BiH. Rekao je kako o izboru strateškog partnera odlučuje Vlada F BiH te da oni kojima to ne odgovara najvjerovatnije neće ni sudjelovati u poslu. Kao strateški partner za izgradnju velikih energetskih objekata Heći je prihvatljiviji Kazantranssag te ČEZ premda je krajem prošle godine u ime Vlade F BiH s predstavnicima konzorcija Apet potpisao predugovor o strateškom partnerstvu. Kroz tzv. giljotinu propisa u RS uklonjeno je niz administrativnih prepreka poslovanju, pojednostavljeno dobijanje različitih dozvola…

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Od privatizacije Telekoma Srpske te tri najvažnija poduzeća naftne industrije Vlada RS će dobiti novac za koja već postoji program usmjeravanja u razvojne programe. Zbog lakšeg funkcioniranja izvršne vlasti RS je najmaje korak ispred F BiH u dogovorima s inostranim ulagačima u realiziranju velikih projekata poput izgradnje termoelektrane u Gacku i proširenja postojećeg rudnika lignita. Republika Srpska bolje provodi od F BiH niz strukturalnih reformi. Prije nekoliko dana objavljeno je kako je taj entitet pred ispunjavanjem Europske povelje o malim poduzećima. Ministarstvo gospodarstva, energetike i razvoja RS izradilo je strategiju razvoja malih i srednjih poduzeća kroz korištenje krdita Investicijsko razvojne banke RS. Cilj te strategije je povećanje malih i srednjih poduzeća u RS za tri puta te povećanje zaposlenih u njima za 1,5 puta. Za razliku od F BiH u RS Vlada financira ili sufinancira uvođenje ISO standarda u mala i srednja privatna poduzeća. Ekonomsko socijalno vijeće Federacije BiH pripremilo je prijedlog izmjena zakonskih propisa kojima bi se pore na dobit smanji sa sadašnjih 30 na 10 posto te se time izjednačio s porezoma na dobit u Republici Srpskoj. Uz to predloženo je i izjednačavanje uvjeta za strane ulagače onima kakve imaju domaći. Od poreza na dobit u F BiH u prošloj je godini prikupljeno 49,39 milijuna eura a godinu ranije 2005. 40,39 milijuna eura.

Doprinosi na plaće u Republici Srpskoj su 52 posto neto plaće, a u Federaciji BiH preko 70 posto. Porez na dobit u Republici Srpskoj je 10, a u Federaciji BiH 30 posto. Republika Srpska ima stabilniju izvršnu vlast koja lakše donosi odluke, usvaja zakone, prodaje državnu imovinu u poduzećima, provodi institucionalne reforme… Stabilnija izvršna vlast u Banjoj Luci je zbog prevlasti jedne političke stranke dok u Sarajevu prema nacionalnom balansu u izvršnoj vlasti participiraju po dvije bošnjačke stranke i hrvatske koje su u stalnim političkim i interesnim sukobima. Zbog njihova sukoba kasnilo je formiranje vlade šest mjeseci nakon izbora. Suprostavljenost političkih interesa u Vladi F BiH iskazuje se kod usvajanja zakonskih propisa, privatizacijskim natječajima, trošenju javnog novca… Nedavno je ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH Vahid Hećo za posjeta Kazahstanu ustvrdio kako direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso lobira za austrijski konzorcij Apet kao strateškog partnera za izgradnju velikih energetskih objekata u F BiH. Rekao je kako o izboru strateškog partnera odlučuje Vlada F BiH te da oni kojima to ne odgovara najvjerovatnije neće ni sudjelovati u poslu. Kao strateški partner za izgradnju velikih energetskih objekata Heći je prihvatljiviji Kazantranssag te ČEZ premda je krajem prošle godine u ime Vlade F BiH s predstavnicima konzorcija Apet potpisao predugovor o strateškom partnerstvu. Kroz tzv. giljotinu propisa u RS uklonjeno je niz administrativnih prepreka poslovanju, pojednostavljeno dobijanje različitih dozvola…

Od privatizacije Telekoma Srpske te tri najvažnija poduzeća naftne industrije Vlada RS će dobiti novac za koja već postoji program usmjeravanja u razvojne programe. Zbog lakšeg funkcioniranja izvršne vlasti RS je najmaje korak ispred F BiH u dogovorima s inostranim ulagačima u realiziranju velikih projekata poput izgradnje termoelektrane u Gacku i proširenja postojećeg rudnika lignita. Republika Srpska bolje provodi od F BiH niz strukturalnih reformi. Prije nekoliko dana objavljeno je kako je taj entitet pred ispunjavanjem Europske povelje o malim poduzećima. Ministarstvo gospodarstva, energetike i razvoja RS izradilo je strategiju razvoja malih i srednjih poduzeća kroz korištenje krdita Investicijsko razvojne banke RS. Cilj te strategije je povećanje malih i srednjih poduzeća u RS za tri puta te povećanje zaposlenih u njima za 1,5 puta. Za razliku od F BiH u RS Vlada financira ili sufinancira uvođenje ISO standarda u mala i srednja privatna poduzeća. Ekonomsko socijalno vijeće Federacije BiH pripremilo je prijedlog izmjena zakonskih propisa kojima bi se pore na dobit smanji sa sadašnjih 30 na 10 posto te se time izjednačio s porezoma na dobit u Republici Srpskoj. Uz to predloženo je i izjednačavanje uvjeta za strane ulagače onima kakve imaju domaći. Od poreza na dobit u F BiH u prošloj je godini prikupljeno 49,39 milijuna eura a godinu ranije 2005. 40,39 milijuna eura.

U RS smanjenje nezaposlenosti, u F BiH povećanje

Prema podatcima Agencije za rad i zapošljavanje u BiH su krajem travnja registrirane 532.834 nezaposlene osobe što je za 3,45 posto ili za 17.782 nezaposlenih više nego na kraju travnja prošle godine. Prema podatcima Agencije, u F BiH je na kraju travnja nezaposlenost povećana za 5,61 posto, odnosno za 19.697 novoga nezaposlenoga, a u RS je nezaposlenost smanjena za 0,95 posto, odnosno za 1372 manje nezaposlenih nego na kraju travnja 2006. godine. Prema podatcima Agencije za statistiku BiH, nezaposlenih je na kraju travnja u BiH bilo 661.097.

Autor: Gorden Knezović
01. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

jer u njoj živi 2/3 stanovnika, ali taj omjer na BDP se može promjeniti u sluačaju da Rusi kupe rafienrije u RS pa uz druge promjene (poput ulaganja u TE Gacko2…), zbog “maksimalno decenetralizirane” F BiH, a prije bih rekao maksimalno decentraliziranih interesa lobija, F BiH se, na žalost, ne pište dobro…

Iz jednostavnog razloga jer je RS maksimalno centralizirana, a FBiH maksimalno decentralizirana sa 10 kantona, ali i dalje na FBiH otpada 2/3 BDP-a!!!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close