Rusko ministarstvo financija predložilo je progresivno oporezivanje primanja građana, a planira i znatno podići koncesijske naknade za vađenje minerala za proizvodnju umjetnih gnojiva i željezne rude.

Još 2001. godine Rusija je uvela jedinstvenu poreznu stopu na dohodak od 13 posto, uz iznimku građana s primanjima većim od pet milijuna rubalja koji su ga plaćali po stopi od 15 posto.

Ministarstvo financija sada predlaže izmjene prema kojima bi porez po stopi od 15 posto plaćali građani s godišnjim primanjima u rasponu od 2,4 do pet milijuna rubalja.

Primanja u rasponu od pet do 20 milijuna rubalja nosila bi poreznu stopu od 18 posto, a ona u rasponu od 20 do 50 milijuna rubalja od 20 posto. Za građane s primanjima većim od 50 milijuna rubalja stopa poreza iznosila bi 22 posto.

Injekcija proračunu
“Porezne promjene utjecat će na samo 3,2 posto radne snage ili dva milijuna od 64 milijuna zaposlenih, s godišnjim primanjima većim od 2,4 milijuna rubalja”, rekao je ministar financija Anton Siluanov. Predložene izmjene ruskog poreznog zakona stupile bi na snagu iduće godine i donijele bi proračunu, prema procjenama ministarstva financija koje navodi novinska agencija Interfax, dodatnih 2,6 bilijuna rubalja prihoda.

Lani su prihodi od poreza na osobni dohodak iznosili ukupno 6,38 bilijuna rubalja, s udjelom u ukupnim prihodima od 28,6 posto, prema podacima porezne službe. Rusko Ministarstvo financija je predložilo i povećanje stope poreza na dobit, s 20 na 25 posto, uz moguće odbitke za određena ulaganja, prema zahtjevu kompanija.

Veće koncesije
Stopa bi se mogla i dodatno povećati, s obzirom na sve veći udio profitabilnih tvrtki u gospodarstvu, napomenuli su u ministarstvu.

Povećanje poreza na dobit trebalo bi proračunu u idućoj godini donijeti dodatnih 1,6 bilijuna rubalja i 11,1 bilijuna rubalja do 2030. godine, izvijestio je Interfax, pozivajući se na ministarstvo financija. Ministarstvo predlaže i ukidanje izvoznih carina povezanih s tečajem rublja i dolara i povećanje poreza za proizvođače gnojiva i željezne rude.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Proizvođači željezne rude i fosilnih gnojiva plaćali bi tako ubuduće otprilike dvostruko veće naknade za koncesije, a proizvođači potaše otprilike tri puta veće.