Nakon tri godine pauze domaći privatni sektor na raspolaganju ponovno ima važnu bespovratnu potporu.

Riječ je o inovacijskim vaučerima za MSP-ove, pozivu koji je vrijedan 4,8 milijuna eura, a na temelju kojega mikro, mali i srednji poduzetnici mogu dobiti od 2000 do 10.000 eura potpora za aktivnosti inovacija, koje bi trebale rezultirati novim proizvodima, uslugama ili procesima.

Na ovome MSP-ovi moraju raditi sa znanstveno-istraživačkim organizacijama (ZIO), koje će u suradnji s poduzećima, provoditi testiranja, ispitivanja, demonstracijske aktivnosti, ali i dijeliti stručna i tehnička znanja. Intenzitet potpore kreće se od 50 do 85% prihvatljivih troškova.

Hoće li ga prepoznati?
Poziv je Ministarstvo gospodarstva objavilo početkom svibnja, no prijave kreću 10. lipnja, a provodi se u modalitetu trajnog poziva što znači da će biti otvoren dok se namijenjen novac, dostupan iz Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027., ne potroši.

Riječ je o vrlo značajnom natječaju iz barem dva razloga. Prvo, motivira privatni sektor da inovira i razvija nove proizvode i usluge, što je ključno za stvaranje ekonomske strukture u kojoj prevladavaju djelatnosti koje stvaraju dodanu vrijednost, a onda i bogatije društvo. Drugo, potiče na suradnju te stvaranje veza između gospodarstva i znanosti. Bez tih veza nema naprednog gospodarstva, a za čiju uspostavu u Hrvatskoj još nije izgrađen sustav. Ovo povezivanje, naime, počiva na osobnim poznanstvima.

Sada je samo pitanje koliko će domaći sektor prepoznati vrijednost natječaja. Iz Ministarstva gospodarstva navode da su ga, poučeni iskustvom iz prvog poziva za inovacijske vaučere, maksimalno prilagodili potrebama i zahtjevima malog i srednjeg poduzetništva. Odaziv bi sada, nadaju se, trebao biti zadovoljavajući, a sav raspoloživ novac potrošen. Tome, naime, nije bilo tako na prvom pozivu.

Natječaj Inovacijski vaučeri za MSP-ove prvi put je objavljen 2018. i bio je vrijedan 50 milijuna kuna (6,6 milijuna eura). No, u tri godine koliko je bio otvoren domaći su poduzetnici iskoristili 17,6 milijuna, odnosno tek 35% od ukupno raspoloživog novca.

Apsolutno poražavajuće zna li se da u Hrvatskoj posluje više od 150 tisuća mikro, malih i srednjih poduzeća, a koji su za jačanje inovacijskih kapaciteta “uzeli” tek malo više od 2 milijuna eura. Govori to nešto i o našem inovacijskom potencijalu, kako poduzetnika, tako i znanstvenih organizacija.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U obranu slabom odazivu na prvi poziv iz Ministarstva gospodarstva navode, između ostalog, da je te 2018. natječaj Inovacijski vaučeri bio potpuno nov i nepoznat koncept u Hrvatskoj.

Tomislav Bronzin, osnivač i direktor tvrtke Citus iza koje stoji više od 100 nagrada za inovacije, nabraja više razloga zašto prvi natječaj nije bio uspješan. Kaže da je maksimalan iznos potpore (do 75 tisuća kuna, jednako kao i na ovom natječaju, op. a.) bio premali za bilo kakav ozbiljan projekt.

Doprinos daje i HGK
“Natječaj je tako jedino bio primjenjiv za mikro i male tvrtke. Budući da je prijava na natječaj bila relativno složena, većini je tvrtki bila potrebna pomoć konzultanata čiji je fiksni i varijabilni dio cijene relativno visok u odnosu na visinu sredstava koja se dodjeljuju”, ističe i navodi da su poduzetnicima i istraživačima nedostajale informacije jednih o drugima.

Odnosno, poduzetnicima je nedostajala informacija o raspoloživim istraživačima i njihovim ekspertizama te nisu znali kako ih kontaktirati, a istraživačima informacija o uslugama koje tvrtke trebaju. Unatoč tome, Bronzin smatra da je novi natječaj dobro osmišljen te da ima više šansa za uspjeh. Uspjehu bi trebale pridonijeti i izmjene koje je Ministarstvo ovoga puta implementiralo.

Na novom pozivu, objašnjavaju, proces prijava bit će brži i jednostavniji. Primjenjivan će biti samo kriterij prihvatljivosti, “čime će svaki projekt koji ga zadovolji dobiti sredstva za projekt”. Navode i da je provedba projekta produljena na 120 dana, a izdavanje vaučera pojednostavljeno.

Usto, za sve će projekte intenzitet potpore biti do 85%, bez obzira na indeks razvijenosti lokalne samouprave u kojoj imaju sjedište. Također, na njega se mogu javiti i oni koji su prekoračili iznos potpora male vrijednosti jer se ovi vaučeri dodjeljuju sukladnom Uredbi o općem skupnom izuzeću, a ne potporama male vrijednosti.

Na prijavu bi poduzetnike trebala motivirati i analiza nadležnog ministarstva koja pokazuje da je čak 70% inovacija koje su nastale na temelju poziva Inovacijski vaučeri komercijalizirano, odnosno izašlo na tržište, što je posljednja i često najteža faza u razvoju inovacija. Usto, 80% njih nastavilo je surađivati sa znanstveno-istraživačkim organizacija.

Svoj doprinos promociji natječaja dat će i Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Sveučilište u Zagrebu, kaže direktor tvrtke Citus, ujedno i dopredsjednik udruženja za IT HGK-a.

“Pokrenuo sam inicijativu za radionicu u kojoj bi sudjelovali predstavnici Sveučilišta i HGK-a kroz koju bi dogovorili promociju navedenog natječaja među poduzetnicima i istraživačkim timovima ZIO-a, te aktivnosti koje bi doprinijele njihovu povezivanju”, kaže Bronzin.

Matija Srbić, voditelj FER-ovog Nuqleusa, deep-tech venture buildera, te koordinator projekta Scinergy, prvog pokušaja stvaranja sustava spajanja znanstvenika i istraživača s poduzetnicima u Hrvatskoj, ističe da je natječaj jako dobra prilika tvrtkama da na jednostavan način ispitaju izvedivost svojih inovativnih projekata i otvore komunikaciju sa znanstvenim institucijama.

“Prema iskustvu iz projekta Scinergy, u kojem smo spojili više od 100 znanstvenika i tvrtki, interes postoji, pogotovo kod manjih tvrtki koje inače nemaju budžete dedicirane za istraživačko-razvojne projekte.

Uspostava strukture kroz projekt Scinergy, a onda i financiranje suradnje između tvrtki i znanstvenika putem inovacijskih vaučeri, mnoge će potaknuti na suradnju, smatra Srbić, dodajući da je ta suradnja u RH i dalje niža od prosjeka EU-a. No, to se sustavnim pristupom može promijeniti.