Gospodarstvu kontinentalne Hrvatske potrebno je pridati puno više pozornosti. Riječ je o privredi koju karakterizira manja raznolikost sektora i veća ovisnost o tradicionalnim industrijama poput poljoprivrede i šumarstva.

O ključnim aspektima gospodarskog razvoja kontinentalnog i ruralnog dijela zemlje raspravljalo se na panelu “Budućnost kontinentalne Hrvatske” na kojem su sudjelovali načelnik Općine Fužine David Bregovac, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova iz Ministarstva regionalnog razvoja Iva Novak, Petar Mamula, zamjenik župana PGŽ-a i župan Međimurske županije Matija Posavec.

Sudionici su analizirali kako iskoristiti prirodne resurse kontinentalne Hrvatske za poticanje gospodarskog rasta. Bregovac je kazao da u idućih pet godina Fužine vidi da Općina ima veći broj učenika i veći broj stanovnika.

Posavec: Porezni prihodi idu u jednu kasu, od toga 75% ostane državi, 15% ostane Zagrebu, a 10% se raspoređuje po cijeloj državi.

Oko sat vožnje
“Općine poput Fužina u Sloveniji i Austriji vrve stanovnicima kojima nije problem putovati na posao i na lokacije udaljene i oko sat vremena. Kod nas toga nema. Zato mi je želja veći broj stanovnika”, rekao je Bregovac.

Kao najveću prepreku za demografiju ruralnih područja u Hrvatskoj Bregovac je naveo da je problem pitanje prosječne plaće. U ovom je kraju oko 800 eura, pa mladi nemaju dovoljna primanja da ostanu živjeti jer se brinu oko plaćanja računa. Najveći problem ovog kraja su prihodi koji su premali, što država mora shvatiti.

Načelnik Fužina naglasio je da je na čelu općine već sedam godina i kao bitne projekte naveo je vrtić napravljen u dvije godine za iznos od 9,5 milijuna eura. Vjeruje da je vrtić potaknuo da mladi ostanu u kraju jer su znali gdje će ostaviti djecu. Osim toga, proveo je kapitalne projekte vrijedne nekoliko desetaka milijuna eura koji obuhvaćaju revitalizaciju turističke, komunalne, gospodarske i prometne infrastrukture.

Decentralizacija se uvijek nameće kao pitanje, a Mamula je naglasio da je Primorsko-goranska županija jedina iz koje se redovno čuje apel Zagrebu za decentralizacijom, posebno financijskom.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Kao regionalna vlast na svim segmentima, od zdravstvenih ustanova do administrativnih poslova, pokazali smo da smo sposobniji od središnje razine time upravljati. Apsurd centralizirane države je da će obilaznicu koja će se izgraditi u Fužinama financirati Ministarstvo prometa iako je županijska prometnica, jer naš lokalni ŽUC nema sredstava za to”, pojasnio je Mamula.

Naglasio je da često kod takvih slučajeva dolazi do prekategorizacije u državno kako bi se financirala i to je, po njegovom mišljenju, prikupljanje političkih poena. Međimurski župan izjavio je da je žalosno da se pitanje decentralizacije povlači samo na izborima, a važno je.

“Porezni prihodi idu u jednu kasu, od toga 75% ostane državi, 15% ostane Zagrebu, a 10% se raspoređuje po cijeloj državi. Samo je Grčka više centralizirana od nas”, naglasio je Posavec.

Tržište rada najvažnije
Istraživanje Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije pokazalo je da ne postoji tako velika kompaktnost zajednica kolika bi se u manjim sredinama očekivala, uspoređujući s rezultatima iz velikih gradova. Uz to, ljudi su jako nezadovoljni javnim prijevozom koji je u ruralnom području katastrofalan, naglašava Kružić dodajući da su jedina razvojna agencija koja je ispitala kvalitetu života svojih ljudi te razlike u kvaliteti života prema lokalnoj raspodjeljenosti.

“Tržište rada najvažnije je svakoj regiji. Ako ljudi ne mogu imati kvalitetan život i posao, onda je bilo koja demografska mjera teško provediva. Na otocima i u ruralnim mjestima najveći je pesimizam zbog teškog pronalaska kvalitetnog posla”, pojasnio je Kružić.

Svakom ruralnom i kontinentalnom kraju važna su europska sredstva, o njima je Novak kazala kako Ministarstvo regionalnog razvoja razvija višegodišnji financijski okvir i u periodu od 2021. do 2027. već je napravljen velik iskorak. Uz to će ranije postignuti rezultati biti parametri za financijsko razdoblje do kraja 2027., pojasnila je Novak.