Hrvatske tvrtke u 2023. su posustale u izvozu. Oslabio je za nešto više od 5% što je bilo i očekivno zbog kretanja cijena energenata, visoke uspodne baze, kao i stagnacije na glavnim tržištima.

No, nisu sve županije bilježile taj trend. Njih devet, prema podacima DZS-a, zabilježilo je rast izvoza: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Brodsko-posavska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska.

Gledano u dužem vremenskom razdoblju, županijska izvozna statistika najbolje potvrđuje kolika je važnost privlačenja ulagača u sektoru industrije, jer je osjetan rast ostvaren upravo u onim županijama u kojima su u proteklim godinama otvarani novi pogoni.

Konkretno, u Zagrebačkoj, u kojoj je prije deset godina izvoz bio na razini od 488 milijuna eura, lani je prešao 1,46 milijardi, a u Međimurskoj je izvoz porastao od 2014. s 452 milijuna na 1,04 milijarde.

Specifičnost PPD-a
U gotovo svim županijama prerađivačka je industrija glavni generator izvoza, a samo je nekoliko izuzetaka. U Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji to su plin i rudarstvo, a u Dubrovačko-neretvanskoj trgovina. Potonja je županija specifična i zbog pada prihoda od izvoza industrijalaca u zadnjih deset godina, jer od 29 milijuna eura izvoza u 2014. prerađivači su zaslužni bili za 10 milijuna, a trgovina za 16 milijuna, dok je u lanjskom rezultatu trgovina sudjelovala sa 175 milijuna, a prerađivačka industrija s tek 7 milijuna eura.

Za izvozni uspon temeljen na rudarstvu Ličanima je, pak, zaslužan Calcit, tvrtka koju je slovenski investitor podigao u Gospiću i koja iskopavanjem vapnenca iz kamenoloma i preradom u kalcitna punila uspijeva plasirati najveći dio proizvodnje u izvoz. Iz DZS-ovih podataka, rudarstvu, pod kojim se bilježi Calcitov rezultat, pripada 64 milijuna od ukupno 84 milijuna eura zabilježenog izvoza te županije.

Što se tržišta tiče, dominira njemačko, na koje je lani plasirano 45 milijuna eura. Iako je i dalje na začelju po izvoznim rezultatima, o iskoraku koji je ova po broju stanovnika najmanja hrvatska županija imala u proteklom desetljeću govori podatak da je u 2014. izvoz bio na tek 29 milijuna eura.

Poljoprivredni pomak

U slučaju Osječko-baranjske županije, poljoprivreda ima osjetno manje učešće u ukupnim prihodima od izvoza (donijela je 175 od 811 milijuna eura).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve su županije, u većem ili manjem obimu, zabilježile porast izvoznih rezultata u proteklih deset godina, a jedini je izuzetak Šibensko-kninska županija. Ta činjenica gradske i županijske čelnike začudila je, budući da, kako kaže gradonačelnik Željko Burić, to područje nikada nije bilo toliko uspješno u prerađivačkoj industriji, oporavili su se nekadašnji veliki tvornički sustavi poput TLM-a i kninskog Tvika, Remontnog brodogradilišta, a Industrijska zona Podi konstantno otvara nove pogone.

Ta je županija i najviše industrijalizirana na obali, kaže Burić, a brojke su po njima odraz vlasničke strukture i službene registracije tvrtki koje izvoze izvan same županije.

Suprotan slučaj je Vukovarsko-srijemska županija, gdje je glavni gospodarski subjekt ujedno i jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki PPD i ENNA Pavla Vujnovca, a čije je sjedište službeno upisano u Vukovaru. Zahvaljujući cijenama plina i PPD-u, ova je najistočnija županija u 2022. bila, uz Zagreb, najveće izvozno područje Hrvatske, ali je, opet zbog kretanja cijena, u 2023. njezin izvoz prepolovljen.

Struktura izvoza i doprinos PPD-a potvrđuje i činjenica da je u 2014. izvoz ove županije bio na razini od 168 milijuna eura, a 2022. 1,36 milijardi, dok se lani spustio na 692 milijuna. Polovica iznosa u 2023. odnosila se na plin, a vukovarska prerađivačka industrija plasirala je preko granice 275 milijuna.

Tune i školjkari
Specifičan su izvozni slučaj i Zadarska, te Osječko-baranjska županija, kod kojih su, nakon industrije, druga najvažnija izvozna djelatnost poljoprivreda, odnosno ribarstvo. U zadarskom slučaju najveći doprinos daju tune tvrtki Ante Gotovine, koje izvozi u Japan, te Kali tuna i Cromaris kao i uspješni školjkari iz Podvelebitskog kanala. Lani je u Japan izvezeno više od 34 milijuna eura, a od ukupnog prekograničnog prihoda zadarskog gospodarstva od 473 milijuna eura na djelatnost poljoprivrede i ribarstva odnosilo se 149 milijuna.

Većina županija ostvaruje deficit u robnoj razmjeni sa svijetom – veći izvoz od uvoza lani je imalo njih ukupno 11, a zanimljivo je i da iz godine u godinu raste udjel koji u ukupnom izvoznom rezultatu ima skupina “neraspoređeno”. Netom pred ulazak u EU regionalno neraspoređen dio robne razmjene bio je neznatan (oko 28 milijuna eura u 2012.), a sada je vrijednost koju DZS vodi pod tom kategorijom tik iza Grada Zagreba, u kojem je sjedište najvećeg broja kompanija. Lani je tako izvoz tvrtki u ovoj ‘kućici’ prelazio 3,48 milijarde, što je gotovo polovica izvoza Zagreba.