Proteklih mjeseci geotermani izvori energije, njihovo istraživanje i korištenje, doživjelo je svojevrsnu renesansu. Kako kroz aktivnosti Agencije za ugljikovodike, tako i kroz politike i nastojanja jedinica lokalne samouprave.

Zbog toga se ovog mjeseca u Bjelovaru održava forum o ekonomskim potencijalima geotermalne energije u našoj zemlji. Suorganizator je Hrvatsko društvo ekonomista, na čijem je čelu Darko Tipurić. Bila je to prigoda razgovarati o temi foruma i potencijalima geotermalne energije.

U Bjelovaru se održava forum pod nazivom “Ekonomski potencijali geotermalne energije u Republici Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i Rotary kluba Bjelovar. Kako se razvila ideja i potreba za progovaranjem o ovoj temi?
Geotermalna energija može pružiti i električnu i toplinsku energiju, kao i osigurati ekstrakciju minerala s dodanom vrijednošću poput litija za proizvodnju baterija. Kao izvor električne energije, pruža pouzdanu proizvodnju s visokom energetskom učinkovitošću, niskim emisijama stakleničkih plinova i malim ekološkim otiskom; dugoročno je održiv izvor kada se pravilno upravlja.

Kao izvor topline, geotermalna energija je skalabilna, ima niske operativne troškove, nudi povećanu učinkovitost osiguravanjem topline izravno i smanjuje potrošnju električne energije za grijanje i hlađenje. Korištenjem geotermalne energije smanjuje se potrošnja konvencionalnih energenata što rezultira pozitivnim utjecajem na okoliš. Prije deset godina smo u Bjelovaru održali forum na kojem smo među prvima raspravljali o gospodarskim potencijalima geotermalne energije u Hrvatskoj, pa smo htjeli na istom mjestu razgovarati o istoj temi.

Što sudionici mogu očekivati na Forumu, koje panele i rasprave mogu poslušati?
Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj geotermalne energije, posebno na područjima gdje se nalaze geotermalni izvori, poput područja Podravine, Sjeverozapadne Hrvatske, Međimurja i Zagorja, u kojima je temperaturni gradijent (povećanje temperature po jediničnom metru) 60 posto veći od europskog prosjeka.

Forum će biti organiziran u formi uvodnih izlaganja i panel-rasprave na kojima će sudionici izložiti svoja razmišljanja o ekološkim i ekonomskim koristima iskorištavanja geotermalnih izvora i prikladnim strategijama lokalnih zajednica kako bi se maksimizirale društvene koristi. Osim toga, razmotrit će se i njezin pozitivan ekonomski utjecaj i potencijal stvaranja novih poslovnih kapaciteta i projekta naslonjenih na iskorištavanje geotermalne energije, ali i istaknuti mogući nedostatci i zapreke.

Koje su glavne ekonomske koristi za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj?
Proizvodnja geotermalne energije moguća je čitave godine te je uz proizvodnju električne energije moguće korištenje toplinske energije geotermalne vode u različite svrhe kao što su grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih zgrada, sušare, plastenici, turistički sadržaji itd. Korištenje postojećeg geotermalnog potencijala može imati multiplikacijski efekt na razvoj, posebno u razvitku industrijskih i poduzetničkih parkova, uz dugoročnu predvidljivost proizvodnje energije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ovaj oblik energije se također može iskoristiti u sinergiji u različitim industrijama kroz međuindustrijske projekte, uključujući ostale obnovljive izvore energije, no isto tako naftu i plin, zeleni vodik, ekstrakciju minerala, pohranu energije u rudnicima te hvatanje i skladištenje ugljika.

Što može pogodovati iskorištavanju geotermalne energije te imaju li lokalne zajednice ulogu u tome?
Lokalna zajednica treba biti jedan od krucijalnih dionika u procesu razvoja geotermalnih resursa. Strateški energetski razvoj brojnih općina i gradova može se nasloniti geotermalnu energiju, i to za raznovrsne turističke, balneološke, industrijske i poljoprivredne svrhe.

Osim razvitka poduzetničkih eko-parkova i potencijala za grijanje prostora, treba podcrtati mogućnosti koje geotermalna energija može imati u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno ako se fokusiramo na plitke bušotine gdje se može naći topla voda od 30-50 Celzija, što je dovoljno za grijanje staklenika, eventualno uz dodatak dizalice topline. Ta ulaganja ne zahtijevaju velike iznose i mogu se relativno brzo vratiti.

Kako biste ocijenili trenutne izazove i prednosti geotermalne energije za grijanje kuća i stambenih zgrada u usporedbi s drugim oblicima energetskog sustava?
Osim kaskadnog korištenja gdje se proizvodnjom električne energije smanjuje temperatura, toplinska energija se može dobiti u situacijama gdje temperatura geotermalne vode ne omogućuje proizvodnju električne energije (<120 °C). Ta vrst energije može biti isplativa ako postoji ili ako se razvije adekvatna distribucijska mreža i ako investicije imaju prihvatljivi okvir.

Ipak, razvoj geotermalne energije suočava se s izazovima koji su ograničili njezin razvoj, čak i u regijama bogatim lako dostupnim resursima. U usporedbi s drugim tehnologijama energije, geotermalni projekti imaju dulje vremenske rokove razvoja projekta, zahtijevaju veće početne kapitalne izdatke i suočavaju se s visokim rizikom tijekom ranih faza istraživanja. Drugi izazovi vezani su uz financiranje, političke i regulatorne okvire, institucionalnu i tehničku ekspertizu te tehnološki napredak.

Glavni problem je vezan uz fazu istraživanja gdje troškovi i rizici mogu biti (i uglavnom jesu) previsoki. Problem financiranja na početku jedna je od barijera koje se mora prevladati ako želimo dalje razvijati geotermalne aktivnosti.

Treba koristiti i razviti programe za smanjenje rizika geotermalnih resursa, kao primjerice u Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Nizozemskoj, Danskoj ili Švicarskoj. Alati za smanjenje rizika koje pružaju međunarodne financijske institucije također mogu pomoći, kao npr. programi za smanjenje rizika geotermalnih resursa koje provodi Svjetska banka i dr.

Kako biste ocijenili ulogu Agencije za ugljikovodike u popularizaciji, istraživanju, pomoći ulagačima i lokalnoj zajednici, smanjenju birokratskih i legislativnih prepreka glede geotermalnih izvora energije?
Agencija za ugljikovodike, prema mojem mišljenju, radi odlično svoj posao što pokazuje broj koncesija za istraživanje koji su rezultat njihove dobro zamišljene politike razvoja geotermalnih energetskih izvora, kao i razvijeni sustav jedinstvene baze geoloških i geofizičkih podataka koji olakšava upoznavanje potencijalnih investitora s mogućnostima ulaganja.

No, u Hrvatskoj je vrlo složen postupak realizacije geotermalnih projekata u Hrvatskoj, nerijetko opterećen visokom administracijom i birokratskim zaprekama. Nema sumnje kako je potrebno pojednostavniti postupak za geotermalne projekte na maksimalno dvije godine te jasnije definirati nacionalnu politiku prema takvoj vrsti energije, ponajprije vezano uz sudjelovanje u ukupnih elektroenergetskim kapacitetima i pristupu mreži.

Koliko geotermalnih elektrana trenutno djeluje u Hrvatskoj i kako ta brojka odgovara potencijalu geotermalne energije u zemlji? Je li birokracija glavni razlog zašto je ta branša manje zastupljenija?
Na području Hrvatske, na temelju preliminarnih procjena Agencije za ugljikovodike, postoji 75 geotermalnih prostora koji imaju potencijal za proizvodnju energije, od čega nešto više od dvije petine je pogodno za proizvodnju električne energije, a ostali za dobivanje toplinske energije. Ukupan energetski potencijal se procjenjuje na više 1 GW, što nije malo. Trenutačno je u funkciji samo jedna geotermalna elektrana na području Bjelovara.

Zapravo smo u vrloj ranoj fazi iskorištavanja geotermalne energije. Za sada imamo 7 eksploatacijskih polja geotermalne vode i 28 istražnih prostora geotermalne vode koji su regionalno rasprostranjeni na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Od 28 istražnih prostora njih čak 11 pripada privatnim investitorima koji su zainteresirani za proizvodnju električne energije, a pet onima koji su prepoznali potencijale geotermalne energije u toplinskoj energiji ili poljoprivredi.

Preostalih 12 istražnih prostora pripada jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale potencijal iskorištavanja geotermalne energije. Procjene od potencijalnih 400 milijuna eura ulaganja su vrlo okvirne, ali pokazuju koliki je investicijski prostor u ovom energetskom području.

Geotermalni projekti trebaju znatna ulaganja. Primjerice, 4 do 5 milijuna eura po bušotini, s tim da su potrebne barem dvije takve bušotine po lokaciji, jedna za proizvodnju, a druga za povrat vode i podržavanje ležišnog tlaka, a rezultat istraživanja i ispitivanja može biti negativan zbog nedovoljne izdašnosti polja i drugih geoloških rizika. Treba naglasiti da 1 MW iz geotermalne energije prema procjenama košta 5 do 6 milijuna eura. Svaki taj istražni prostor treba barem 10 do 20 MW.

Ima li u Vladi RH i pripadajućem resornom ministarstvu sluha za razvoj ovih projekata? Što Ministarstvo i Vlada čine kako bi dali potporu geotermalnom razvoju te koje su djelatnosti ključne po Vama?
Mislim da postoji dobra klima na svim upravljačkim razinama u Hrvatskoj. Trenutačna situacija – obilježena visoko promjenjivim cijenama nafte i plina – potiče daljnji razvoj geotermalne energije kao strateške opcije u proizvodnji električne energije, grijanju i hlađenju diljem svijeta.

Projekt razvoja geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pa su Agenciji za ugljikovodike namijenjena sredstva u iznosu od gotovo 55 milijuna eura za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala, u cilju povećanja udjela obnovljivih izvora energije u segmentu geotermalne energije u sektoru toplinarstva.

Geotermalna energija ima velik potencijal za pružanje integriranih rješenja unutar ekosustava obnovljive energije, ali integracija je ograničena jer je geotermalna energija manje poznata, tehnički složenija i ima duže vrijeme razvoja i financijskih povrata od drugih obnovljivih izvora energije.

Je li branša geotermalne energije rezervirana isključivo za velike igrače s velikim kapitalom? Gdje i kako Hrvatska može privući takve ulagače?
Velike kompanije su već prisutne u geotermalnim pothvatima u Hrvatskoj. Tu su prije svega IGeoPen u vlasništvu britanske kompanije A14 Energy i turska kompanija Soyak, ali i naše kompanije Ina, Energija Naturalis, EES Dravacel Energetika, Ensolx i nekoliko drugih.

Više je pravaca u kojem trebamo graditi strategiju. Investitorima u geotermalne elektrane trebamo osigurati, u okviru nacionalne strategije, lakši pristup kako bismo što imali što je moguće više takvih projekata. Usto, trebamo osvijestiti gradove i općine kako bi počeli razmišljati o uporabi geotermalne toplinskih potencijala.

Takva vrsta energije idealna je za poslovne zone, poljoprivredne i industrijske projekte, turizam, grijanje javnih objekata i ustanove lokalnog karaktera i slično. Ključno je pronaći adekvatan modela financiranja, ponajprije razmotriti mogućnost financiranja iz europskih fondova i analizirati opcije javno-privatnog partnerstva.

Koja je budućnost geotermalne energije u Hrvatskoj, može li se očekivati razvoj takve gospodarske grane u našoj državi?
Geotermalni potencijal Hrvatske nije mali. Imamo prednosti zbog postojećih bušotina koje su napravljene za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Tu su također i odlično stručno znanje i ljudski potencijali kao i stručne udruge koje mogu pomoći u što većem iskorištenju geotermalne energije.

Raste i svijest u društvu za važnosti tog izvora energije, što je dovelo do veće zainteresiranosti lokalne zajednice, posebno za rješavanje komunalnih problema vezanih uz toplinsku energiju.

Očekujem da važnost geotermalne energije bude prepoznata i u razvoju eko-poduzetničkih parkova i drugih oblika poljoprivredne, industrijske ili turističke djelatnosti. Postojeće aktivnosti te ulazak novih investitora na nedavnim natječajima sigurno bude optimizam da će geotermalni potencijal Hrvatske biti znatno više iskorišten u budućnosti.