Nelikvidnost crnogorske ekonomije na kraju prošle godine iznosila je 1,18 milijardi eura, potraživanja su koja povjerioci pokušavaju naplatiti blokadom računa. Prema podacima Centralne banke, u blokadi je gotovo 20.000 pravnih osoba, odnosno svaka peta tvrtka.

U odnosu na kraj 2019. godine, kada je vrijednost prisilne naplate iznosila 641 milijun kuna, nelikvidnost je porasla za 84 posto. U istom razdoblju bruto domaći proizvod (BDP) porastao je s 4,95 milijardi na 6,6 milijardi, to je rast od 34 posto.

U ekonomskoj teoriji smatra se vrlo zabrinjavajućim kada nelikvidnost raste po stopama većim od BDP-a, jer to ukazuje na krizu u poslovanju, visok rizik naplate potraživanja i rast nepovjerenja među gospodarstvenicima.

Na pitanje “Vijesti” o ovom problemu, iz Centralne banke kažu da je svako povećanje nelikvidnosti zabrinjavajuće, ali kada se pogleda struktura nelikvidnosti, zabrinutost nije tolika jer se najveći dio potraživanja odnosi na 50 najvećih dužnika.

U Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da je rast nelikvidnosti zabrinjavajući i da je to jedan od ključnih problema, zbog čega predlažu hitno donošenje novih zakonskih rješenja koja bi pojednostavila naplatu potraživanja i omogućila automatski stečaj.

Iz CBCG navode da je crnogorska ekonomija u posljednje četiri godine prošla kroz više eksternih šokova, koji su se svi negativno odrazili na poslovanje kompanije.

“Smanjenje prihoda i povećanje troškova poslovanja zbog utjecaja pandemije koronavirusa, sukoba u Ukrajini i povezane energetske krize, zatim visoke inflacije i rasta kamatnih stopa zbog normalizacije monetarne politike ECB-a, stalne međunarodne neizvjesnosti zbog situacija u Izraelu i usporavanje globalnog rasta i sl., u prethodnom periodu dijelom su doprinijeli rastu nelikvidnosti realnog sektora u Crnoj Gori.

Također, struktura poduzeća u blokadi ima značajan utjecaj na visinu blokade. Naime, visoka koncentracija duga unutar malog broja dužnika, kao i dugotrajnost blokade, ukazuju da se u evidenciji ove statistike gomilaju blokade starih dužnika iz kojih je teško izaći”, navode iz CBCG.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost