Regionalna poslovna scena ove je godine potvrdila status nekih od najjačih ovdašnjih poslovnih sustava, označila kraj donedavno najbogatijeg slovenskog poduzetnika, ali i uvela u igru neke dosad malo poznate igrale. Sektorski gledano, energetika, nekretnine, maloprodaja i turizam bili su sektori u kojima je bilo najviše živosti.

Mol Grupa, čija je Ina članica, dobila je sredinom godine odobrenje Europske komisije čime su ispunjeni svi uvjeti za preuzimanje 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija. Odobrenje dolazi nakon provedene dubinske analize potencijalnog preuzimanja maloprodajne mreže OMV Slovenije od strane Mol Grupe.

Kao preduvjet za pozitivnu odluku Europske komisije o preuzimanju OMV-a, Mol Grupa je u ožujku 2023. sklopila ugovor o prodaji 39 benzinskih postaja Shellu iz svoje buduće kombinirane maloprodajne mreže u Sloveniji. Istodobno će se provoditi sporazum između Mola i Ine, kao članice Mol Grupe, prema kojem će Ina povećati svoj udio u OMV-u Slovenija sa sadašnjih 7,75 posto na 33 posto.

Preuzimanje poslovanja OMV-a u Sloveniji omogućit će Ini i Molu iskorištavanje cjelokupnih proizvodnih, logističkih i rafinerijskih kapaciteta u široj srednjoeuropskoj regiji u većoj mjeri nego danas te će Mol Grupa u partnerstvu s Inom postati drugi najveći igrač na slovenskom tržištu.

U energetskom sektoru, od velike je važnosti za širu regiju činjenica da je Prvo plinarsko društvo ove godine zakupilo sve slobodne termine za uplinjavanje na LNG terminalu na Krku od 2029. do 2037. Riječ je, prema objavi LNG Hrvatske, o slobodnih 2,6 milijarde kubičnih metara za uplinjavanje godišnje u sezonama 2037./38., 2038./39/. i 2039./40.

Ukupni kapacitet terminala, podsjetimo, je 2,9 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (UPP) godišnje. Radi se o potezu velikog poslovnog značenja za PPD, ali i strateškog i geopolitičkog značenja s posljedicama za energetsku stabilnost Hrvatske, ali i energetske odnose između Hrvatske i Mađarske.

Taj se potez može tako tumačiti prvenstveno zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja je promijenila globalno tržište energenata i postupno počela smanjivati uvoz ruske nafte i plina u Europu. Zbog toga se europsko tržište sve više počelo okretati uvozu ukapljenog plina, što je Hrvatsku iznenada zbog LNG terminala u Omišlju prometnulo u geopolitički izuzetno važno odredište za energetsku stabilnost Europe.

Osim Slovenije i Hrvatske, energetika je godinu za nama obilježila i u Crnoj Gori. Ta zemlja ove godine ima višak električne energije za izvoz od oko 800 gigavat sati (GWh), dok je za iduću godinu planiran višak od oko 500 GWh jer se očekuje prosječna hidrološka godina, dok je ova godina bila iznad prosjeka po količini padalina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prvi čovjek MK Grupe Miodrag Kostić, jedan od najbogatijih građana Srbije, postao je najveći dioničar Addiko Bank AG sa sjedištem u Austriji/M. Lukunić/PIXSELL

Prema podacima Uprave za statistiku Monstata, Crna Gora je za razdoblje siječanj – listopad ove godine izvezla električne energije za 190 milijuna eura, što je 35 posto ukupnog izvoza. Tako je električna energija postala najvažniji strateški proizvod Crne Gore, a njen bi izvoz na ovogodišnjoj razini vrijedio oko 4% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Uz energetiku, Crna Gora je atraktivna i iz perspektive tržišta nekretnina. Tržište nekretnina u Crnoj Gori u posljednjih godinu i pol dana karakterizira značajan rast cijena, pa su one u odnosu na 2021. u prosjeku više za 40%. Kvadrati su već duže vrijeme najskuplji u Tivtu, a ako govorimo o potražnji – zlatni trokut Tivat, Kotor i Budva izaziva najveći interes kupaca. Crnogorsko tržište karakterizira dominantna stambena gradnja, dok su komercijalne nekretnine u sjeni stanova. I tu se krije velik potencijal za razvoj i ulaganja u narednom razdoblju.

Novo ruho Centra Sava
Delta Holding ovu je godinu posvetila širenju svog Ananasa, platforme za online trgovinu. ipak, najvažniji je projekt holdinga obnova Sava centra čija je prva faza završena u studenome. U temeljnu rekonstrukciju simbola SFRJ i Beograda Sava Centar Delta Holding je do sada uložio više od 118 milijuna eura, uz kupoprodajnu cijenu od 17,5 milijuna eura. Očekuju ih dodatna ulaganja, a bit će potrebno od 15 do 18 godina da se investicija isplati. Srbija i Beograd dobili su moderan, održiv, energetski efikasan objekt.

O tome govori i podatak da je objekt u procesu dobivanja BREEAM certifikata, jednog od najvažnijih sistema rangiranja koji pokazuje koliki je utjecaj objekta na okoliš.

U godini u kojoj obilježava 40 godina poslovanja, MK Group najavila je novi trogodišnji investicijski ciklus. U novom trogodišnjem investicijskom ciklusu ulažu 900 milijuna eura u zelenu energiju, 380 milijuna eura u turizam i real-estate, te 350 milijuna u poljoprivredu. Tim ulaganjima, koja premašuju 1,6 milijardi eura, poručuju da ostaju vjerni poslovima u kojima su se dokazali.

Posljednja investicija u turističko-nekretninski sektor u regiji je Petram Resort u Savudriji, a u planu su i novi projekti u regiji. Osim greenfield ulaganja u ovom segmentu, grupacija želi ulagati u Budvansku rivijeru u Crnoj Gori i zainteresirani su da s državom pronađu najbolji model za realizaciju toga.

Odvojeno, prvi čovjek MK Grupe Miodrag Kostić, jedan od najbogatijih građana Srbije, postao je najveći dioničar Addiko Bank AG sa sjedištem u Austriji, koja posluje na šest tržišta jugoistočne Europe. Kostić je vlasnik 1.947.901 dionice, što predstavlja udio od 9,99 posto dionica Addiko Bank AG. Vrijednost tog udjela procjenjuje se na 25,13 milijuna eura. Kostić se već nekoliko godina ozbiljno pozicionira na regionalnom bankarskom tržištu.

Većinu slovenske Gorenjske banke preuzeo je 2019. s AIK bankom, koja je prethodno 2018. preuzela srpsku podružnicu Alpha banke. Analitičari smatraju vrlo indikativnim i to što Kostić djelomično izlazi iz prehrambenog sektora (cijene hrane i umjetnih gnojiva padaju), i jača turističko-nekretninski. U tom je strateškom pozicioniranju i Hrvatska važan dio njegovih planova.

Što se maloprodajnog sektora u regiji tiče, bila je ovo godina u znaku Fortenova grupe. Nedavna informacija o tome da je Mercator preuzeo Engrotuš, došla je možda kao iznenađenje, ali samo za one koji nisu dovoljno pažljivo pratili razvoj događaja posljednjih mjeseci.U tom je razdoblju maloprodaja Fortenova grupe, naime, poduzela nekoliko važnih poteza koji imaju dalekosežne u dugoročne efekte na cijelo tržište.

Jer, značaj je regionalni i zahvaća operacije u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori – od nedavnog finaliziranja preuzimanja lanca Franca u Crnoj Gori, otvaranja novih trgovina na svim tržištima, preko važnih ostvarenja s AI rješenjima u maloprodaji, te vodeće uloge u donošenju novih trendova na tržište, poput nedavnog otvaranja prve pametne trgovine u ovom dijelu Europe, u samom središtu Zagreba, na Europskom trgu.

Sredinom rujna, Mercator je finalizirao preuzimanje Franca marketa u Crnoj Gori. Preuzimanjem 67 Franca marketa sa 900 zaposlenih u Crnoj Gori službeno je završena posljednja faza kupoprodajne procedure prema ugovoru koji su koncem svibnja formalno sklopile kompanije Mercator-CG i Franca. Time je Mercator-CG, koji od travnja 2021. posluje u sastavu Fortenova grupe, postao najveći poslodavac u Crnoj Gori.

Početkom listopada objavljeno je da će Mercator-S u Novom Beogradu, na samo nekoliko kilometara od Općine Novi Beograd, otvoriti novi, moderan logističko-distributivni centar po svjetskim standardima, koji će se prostirati na 68.000 kvadratnih metara i iz kojeg će se ubuduće obavljati kompletna centralna distribucija proizvoda za 339 IDEA prodavaonica, Roda marketa i Mercator hipermarketa, koji se nalaze u više od 80 gradova i mjesta širom Srbije.

U BiH je glavni takmac Fortenovinoj maloprodaji Bingo Group koji se godine potvrdio kao najveći investitor u BiH, a kao nosi iskorak valja spomenuti stambeni projekt u Tuzli. Nastavljena su i ulaganja u maloprodaju, gdje Bingo posjeduje više od 220 prodajnih objekata, pedesetak ugostiteljskih objekata, kao i šest tržnih centara u cijeloj BiH. Pored maloprodaje u okviru Bingo Group nalazi se i 13 proizvodnih jedinica, koje djeluju u okviru Binga, ali i kao samostalne tvornice. Tokom 30 godina poslovanja Bingo Group je u Bosni i Hercegovini investirao više od 850 miliona KM, što ovu grupaciju čini najvećim domaćim investitorom.

Izazovi za srpski IT sektor
Usprkos brojnim izazovima, IT industrija u Srbiji nastavlja rasti. Kako javlja Nova, vrijednost izvoza IT usluga samo u prvom kvartalu 2023. bila je veća od vrijednosti izvoza IT usluga u cijeloj 2017., a prema nekim procjenama očekuje se da će iznositi 4 mlrd. eura do kraja godine. Najvažnija tržišta IT kompanija iz Srbije tradicionalno su SAD, Velika Britanija i EU.

Istodobno, početkom 2023. broj zaposlenih u informacijskim tehnologijama porastao je za oko 3500, a trenutačno u ovom sektoru radi više od 100.000 ljudi. Još jedan pozitivan parametar je da se u Srbiji otvaraju/razvijaju tvrtke koje stvaraju vlastite proizvode (centre za istraživanje i razvoj) te da se postupno mijenja imidž Srbije kao outsourcing lokacije.

Najbolji primjer su ulaganja američkog Riviana i njemačkog Continentala. Osim inozemnih, potrebno je spomenuti i domaće tvrtke kao što u Cake.com sa svoja 3 proizvoda (Plaky, Clockify, Pumble), Fishing Booker, Nordeus itd.

Za nastavak rasta potrebno je nastaviti ulaganje u znanstveno-tehnološke parkove koji bi bili dobra i jeftina alternativa poslovnom prostoru, ali i kao prostor za umrežavanje znanosti, tvrtki i pojedinaca.

Za najvećeg regionalnog poslovnog gubitnika nije se bilo teško odlučiti. Sandi Češko je prije samo godinu dana svrstan među deset najbogatijih Slovenaca s imetkom od 200 milijuna eura. Početkom prošlog ljeta, osnivač Dormea i ostalih brendova grupe Studio Moderna slovenskim medijima priznao je da ima problema u tvrtki te da kasne plaće zaposlenika i druge obveze. Već potkraj kolovoza, Okružni sud u Ljubljani je započeo stečajni postupak tvrtke Studio Moderna, koji je prethodno predložila direktorica tvrtke Jana Umek.

Vlasnik i osnivač Studija Moderna Sandi Češko za portal N1 kaže da su financijski izazovi naslijeđeni od prijašnjih vlasnika preveliki te da nijedan investitor nije spreman pokriti rupu od 60 milijuna kuna. Pored slovenske, u stečajnom postupku su i kompanije iz carstva Studio Moderna u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, a u predstečajnom postupku je i tvrtka u Estoniji. Švicarska kompanija Top Shop International je u prinudnom poravnanju. Studio Moderna ima potraživanja prema većini svojih sestrinskih kompanija. Trenutačno se provjerava naplativost ovih potraživanja.

I za kraj, ali ne i najmanje važno. Godina za nama donijela je potpuni oporavak zračnog prijevoza u regiji. Aerodromi u Beogradu i Sarajevu dobili su nove terminale, ali najugodnije iznenađenje stiže iz Sjeverne Makedonije. TAV Makedonija, podružnica TAV Airports, članice ADP grupe, bilježi snažan porast broja putnika za razdoblje siječanj – rujan 2023., kada je ukupno 2,4 milijuna (2.357.712) putnika putovalo više od međunarodnih zračnih luka u Skoplju i Ohrid, što je godišnji rast od 30% u odnosu na 2022.

Makedonska svijetla točka
U odnosu na 2019. godinu, koja se smatra referentnom godinom u zrakoplovstvu jer je imala najbolje rezultate u putničkom prometu prije pandemije, obje su zračne luke u razdoblju siječanj – rujan 2023. zabilježile 15% više putnika.

Što se tiče broja letova za isto razdoblje, godišnji porast od 19%, odnosno 5% u odnosu na 2022. i 2019. godinu, odnosno u zračnim lukama Skoplje i Ohrid obavljena su ukupno 17.683 leta.

U kontekstu zračnih prijevoznika, Air Serbia je potvrdila regionalnu dominaciju iz prethodnih godina, no tek ostaje vidjeti kako će se u ovom slučaju priča razvijati dalje jer je poznato da je u studenome država Srbija postala jedini vlasnik ove kompanije nakon što je Etihad Airways izašao iz vlasništva u kojem je bio od 2013. godine.