Sve su glasniji vapaji za reformama ili promjenama fiskalnih pravilnika koji u Njemačkoj ograničava mogućnost zaduženja države.

Vlada kancelara Olafa Scholza nikako ne uspijeva riješiti pitanje proračuna za 2024. i 2025. godinu, a da se pritom ne zaduži preko mjere koju dopuštaju fiskalna pravila države.

U redovima SPD-a i Zelenih izlaz se traži u proglašenju izvanrednih mjera čime bi se zaobišla regulativna prepreka, ali FDP kao treći partner u vladajućoj koaliciji ne nalazi realnih argumenata za tako nešto.

Koloplet svjetskih kriza
Paradoksalno, kad se 2008. zakotrljala svjetska financijska kriza koju je u Europi podebljala i dužnička, Njemačka je bila najglasnija zagovornica zakonskog odnosno ustavnog ograničenja daljnjih zaduženja u članicama EU. Sad bi se lako moglo dogoditi da će Njemačka sama pokopati vlastito fiskalno pravilo.

Vlada se, naime, kako je to sročio ministar gospodarstva Robert Habeck, našla u limbu. Naložila je opsežna ulaganja u gospodarsku konkurentnost i klimatske projekte, ali se nakon odluke ustavnog suda našla u situaciji da je ostala bez potrebnih sredstava za ostvarenje svega toga.

Ljetos se snašla proglašenjem izvanrednog stanja pri čemu fiskalna pravila nije nužno ispoštovati, ali za godišnje proračune 2024. i 2025. to nije rješenje jer bi to već bilo snažno izigravanje fiskalnih pravilnika. No, iz SPD-a ističu da u okolnostima kad rat u Ukrajini i dalje traje, klimatske promjene ne jenjavaju, a izbio je i rat u Izraelu – drugog rješenja nema.

Kvaka je u tome što ne bi nikoga iznenadilo da se netko javi s ustavnom tužbom zbog kršenja pravila koje ne dopušta zaduživanje više od 0,35 posto BDP-a na godišnjoj razini, a posljednji put kad je pravilo prekršeno bilo je u doba izbijanja koronakrize i rata u Ukrajini.

Na ovotjednom sastavnku predstavnika savezne i pokrajinskih vlada na temu financiranja zaustavljenih projekata, ministar Habeck upozorio je da bi se krah tih projekata mogao značajno odraziti na gospodarskom rastu te da bi odstupanja mogla otići i do 0,5 posto. Kako su trenutačna predviđanja takva da rast njemačkog BDP-a ne bi bio veći od 1%, za saveznu državu bio bi to velik udarac. Stoga ministar gospodarstva upozorava – nijedan od zaustavljenih projekata ne smije propasti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zanimljivo, podršku bi vladajuća koalicija, ako se usuglasi, mogla dobiti od sada oporbenog CDU-a budući da bi brojni projekti koje je Scholzova vlada zacrtala otvorili brojna radna mjesta u pokrajinama koje vodi CDU, stranka koja slovi za partnera gospodarstvenicima, a naročito onim srednje velikim na kojima zapravo i počiva njemačka ekonomija. Stoga CDU-u nije baš u interesu vezati si ruke u slučaju možebitnog povratka na vlast na izborima 2026.

Izvanredni izbori?
Cijela situacija potaknula je šefa bavarskog CDU-a da izađe s prijedlogom izvanrednih saveznih izbora. I ta je logika jasna – Scholzova vlada bori se s niskim povjerenjem javnosti i velikim unutarnjim razmiricama. Njemački bi se izbori u tom slučaju sljedećeg ljeta poklopiji s lipanjskim izborima za Europski parlament.