Veliki projekt izgradnje državnog interneta konačno se pomaknuo s mjesta. Nakon šest i pol godina, od kada su nam odobreni novci iz EU fondova, prošlog tjedna odabrani su izvođači radova, odnosno donesene odluke o odabiru ponuda s kolovoškog natječaja za Projektiranje i izgradnju NGN agregacijske infrastrukture.

Bit će to Ericsson Nikola Tesla i Strabag; pritom će Ericsson NT (zajednica Ericsson Nikola Tesla, Ericsson Nikola Tesla Servisi te Supra Net) projektirati i graditi mrežu u istočnoj Hrvatskoj, dok je Strabag odabran graditi mrežu u sjevernoj, južnoj i zapadnoj Hrvatskoj. Ukupna vrijednost ponuda je 209,5 milijuna eura, gotovo dva i pol puta više od procjene radova koja ukupno iznosi 88,3 milijuna eura bez PDV-a.

Agregacijska optička mreža preduvjet je za daljnju gradnju i razvoj fiksnog i mobilnog interneta. Agregacijsku infrastrukturu najlakše je razumjeti, često ilustriraju stručnjaci, kao autocestu na koju se vežu izlazi koji dolaze do kućanstva ili pristupna fiksna mreža.

Državna optička infrastruktura trebala bi svojom zemljopisnom rasprostranjenošću, tržišnom dostupnošću i prihvatljivim veleprodajnim cijenama omogućiti da svi korisnici imaju jednake mogućnosti izbora operatora i brzog interneta. Jednom kada se izgradi, veliki projekt državnog interneta trebao bi osigurati korisničke priključke do javnih ustanova u ciljanim naseljima te potaknuti investicije i razvoj gospodarstva.

Hrvatska u četiri grupe
Podsjetimo, na natječaj koji je završen u kolovozu bio je podijeljen u četiri grupe, stiglo je ukupno osam ponuda, odnosno po dvije za svaku grupu. Za svaku grupu ponudu su dali Ericsson NT i Strabag. Za prvu grupu, središnju Hrvatsku, procijenjena vrijednost bila 23,9 milijuna eura. Ericsson je ponudio 52,4 milijuna eura dok je Strabagova ponuda iznosila 64,7 milijuna eura.

Natječaj je dobio Strabag jer je Ericssonova ponuda označena kao nepravilna u dijelu troškova. Za 2. grupu, istočnu Hrvatsku procijenjene vrijednosti 19,2 milijuna eura, od Ericssona je stigla ponuda vrijedna 52 milijuna eura, Strabag je ponudio 62,3 milijuna eura. Kao ekonomski najpovoljnija ponuda ocijenjena Ericssonova.

Radovi u trećoj grupi, Zapadnoj Hrvatskoj, procijenjeni su na 27,7 milijuna eura. Strabag je ponudio dvostruko više, 54,6 milijuna eura, a Ericsson čak tri puta više, 85,8 milijuna eura. Odabran je Strabag. Za posljednju, četvrtu grupu Južnu Hrvatsku, s procijenjenom vrijednosti 17,5 milijuna eura, a Ericssonova ponuda bila je tri puta viša, 56,5 milijuna eura. Strabag ponudio 38,2 milijuna eura i pobijedio.

Strabagova ukupna ponuda vrijednosti radova iznosi 157,5 milijuna eura bez PDV-a, dok je ponuda Zajednice ENT; ENTS i Supra Net, vrijedna 52 milijuna eura. Iako su ponuđene cijene za projektiranje i izgradnju višestruko veće od procijenjenih, radovi će krenuti istovremeno, u punom obuhvatu, kako je inicijalno planirano.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što se tiče novca, kako doznajemo, najprije će se trošiti EU sredstva iz prvobitno planiranog i odobrenog projekta. Ukupna odobrena financijska sredstva za agregacijsku mrežu iznose 101,4 milijuna eura (od čega je 85 posto iz fondova EU, preostalih 15 posto odnosi se nacionalnu komponentu). Manjak koji će se iskazati, oko 100 milijuna eura, planira se osigurati kroz buduće državne proračune te mehanizme europskih fondova, doznajemo.

Otezanje, epidemija, inflacija…
Poskupljenju cijelog projekta kumovalo je kašnjenje, potom epidemija, ponovno otezanje i, konačno, inflacija. Posao izgradnje agregacijske mreže dogovoren je prije šest i pol godina. Istoga dana kada je EU odobrila novac za gradnju Pelješkog mosta, odobren je novac za gradnju infrastrukture brzog interneta. Prvi rok za dovršetak bio je kraj ove godine. Umjesto da smo na kraju, zapravo smo tek krenuli jer se otpočetka kaskalo sa svim procedurama, odlukama, odobrenjima i potrebnim strategijama.

Europska komisija dva puta je upravo zbog tih strategija opomenula Hrvatsku. Kad je početna birokracija prevladana, uslijedila je faza javne nabave i natječaja. Tu je, pak, još ozbiljnije zapinjalo. U međuvremenu se odradilo tzv. ‘faziranje’ projekta, pomaknuti su rokovi dokad se projekt mora započeti i odraditi, a ujedno su se rasporedila sredstva osigurana kroz EU fondove.

Aktualna odluka o izvođaču radova donesena je iz druge jer je prvi natječaj iz lipnja poništen. U tijeku rok za žalbe pa bi, ako se ništa dodatno ne zakomplicira i nitko ne podnese žalbu (a ne očekuju se), ugovori s odabranim izvođačima radova trebali bi biti sklopljeni do kraja godine.

S obzirom na odgode, kraj godine također nije baš zanemariv rok jer istječe onaj za isplatu polovice odobrenih sredstava ili 50 milijuna eura. Kada se sklope ugovori, počinje teći rok za izgradnju od 42 mjeseca. U optimističnom scenariju, agregacijsku državnu mrežu neophodnu za kvalitetnu fiksnu i mobilnu mrežu, posebice u dijelu Hrvatske gdje ne postoji komercijalni interes za gradnju temeljne infrastrukture, mogli bismo prema sadašnjim planovima, imati prije ljeta 2027.

Valja znati da će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao Nositelj NP-BBI programa za izgradnju nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije koordinirati i pratiti provedbu projekta, dok je tvrtka Odašiljači i veze  zadužena za tehničku provedbu projekta.