U uvodnom izlaganju na Konferenciji “Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.” guverner HNB-a Boris Vujčić zaključio je da je efekt uvođenja eura na inflaciju u okviru najavljivanih brojki.

“Tu su svi pozitivni efekti: uklanjanje kamatnog rizika, relativno niže kamatne stope, veća otpornost na šokove i niži transakcijski troškovi”. Dodao je i da smo sad negdje na pet milijardi kuna koje su ostale u optjecaju, a veliki dio se neće nikad vratiti.

Vratilo se oko tri milijarde kuna kovanica i 87 posto novčanica. Istaknuo je i da je u okruženju veće stope inflacije i efekt rasta cijena od uvođenja eura mogao biti i viši, kao i u okruženju snažnog rasta kamatnih stopa baš u trenutku ulaska u eurozonu.

“To se sve moglo odraziti na rast gospodarstva. Srećom nije. I dalje rastemo brže od eurozone, oni će biti 0,6 posto u 2023., Hrvatska će imati rast nešto manji od 2,9 posto, ali još rastemo četiri puta brže od eurozone”.

Vujčić ističe i da HNB prvi put može funkcionirati kao “lender of last resort”, pozajmljivač zadnje nade, budući da je prije najveći dio pasive, a onda i aktive, bio u stranoj valuti.