Hrvatski bankarski sektor najproduktivniji je u gospodarstvu, s najvećom dodanom vrijednosti po zaposlenom.

Iako banke izravno stvaraju oko 3% BDP-a, udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva od gotovo 10 posto i novim investicijama (4-15 posto, ovisno o vrsti) ukazuju na važnost banaka koja je veća od izravnog udjela u BDP-u, istaknuto je u novoj HUB Analizi koja istražuje važne funkcije banaka koje doprinose rastu i razvoju gospodarstva Hrvatske.

Tempo neto kreditiranja poduzeća i stanovništva dosegnuo je 5 posto BDP-a 2022., što također ukazuje na bitno veći utjecaj na gospodarsku aktivnost i životni standard od 3 posto koliko sugerira izravan udjel banaka u BDP-u.

Pri tome je očuvana iznimna sigurnost i stabilnost, čega ne bi bilo bez financijske stabilnosti klijenata banaka. Prema omjeru ukupnih depozita i BDP-a od gotovo 80% Hrvatska je sličnija Italiji i Austriji nego zemljama s kojima dijeli sličan stupanj razvoja.

U rastu kredita poduzećima krediti energetskom sektoru zauzimaju sve veći udjel. Banke na taj način promiču energetsku tranziciju i doprinose zaštiti od klimatskih promjena. U rastu kredita stanovništvu sve veći udjel zauzimaju stambeni krediti koji su sigurniji i za kreditore i za dužnike.