U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je na kraju rujna bilo  214.772 zaposlenih, što je 3,4 posto ili 7.552 manje nego na kraju kolovoza, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

najveća satnica

Ovo su najplaćeniji dodatni poslovi u predbožićno vrijeme: Pri vrhu su dvojnici Djeda Božičnjaka

U obrtu je bilo 196.947 zaposlenih, ili 3,7 posto manje, a u djelatnostima slobodnih profesija 17.825 zaposlenih ili 0,7 posto više.

Porast broja zaposlenih ostvaren je u osam područja djelatnosti u rasponu od 0,1 posto u ostalim uslužnim djelatnostima do 30,8 posto u rudarstvu i vađenju.

Pad broja zaposlenih prisutan je u deset područja djelatnosti u rasponu od 1,1 posto u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu do 14,7 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Broj zaposlenih u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša ostao je na razini iz kolovoza 2023. godine.

Promatrano po županijama, rast broja zaposlenih je ostvaren u 12 županija i kreće se od 0,2 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 0,8 posto u Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Pad broja zaposlenih prisutan je u osam županija i kreće se od 0,9 posto u Virovitičko-podravskoj županiji do 11,2 posto u Ličko-senjskoj županiji.

U Požeško-slavonskoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza 2023.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost