Negativno utječe na okoliš i na zdravlje ljudi i životinja.
Svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj ozbiljan je problem. Negativno utječe na okoliš i na zdravlje ljudi i životinja. Velik dio problema predstavlja javna rasvjeta. Nebo iznad Zagreba noću je svjetlije od neba iznad mnogo većih europskih, pa i svjetskih metropola, piše HRT.
Svjetlosno onečišćenje u Zagrebu veće je nego u Beču, Budimpešti i Hong Kongu. Nebo iznad hrvatske metropole onečišćeno je više čak i od američke prijestolnice blještavila.
Svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj ozbiljan je problem. Negativno utječe na okoliš i na zdravlje ljudi i životinja. Velik dio problema predstavlja javna rasvjeta. Nebo iznad Zagreba noću je svjetlije od neba iznad mnogo većih europskih, pa i svjetskih metropola, piše HRT.
Svjetlosno onečišćenje u Zagrebu veće je nego u Beču, Budimpešti i Hong Kongu. Nebo iznad hrvatske metropole onečišćeno je više čak i od američke prijestolnice blještavila.
“I od Las Vegasa i od drugih mjesta. Mjerili su ljudi okolo po svijetu i uvijek smo se čudili. U prosjeku, naši gradovi su pet puta jače osvjetljeni od Augsburga”, rekao je Korado Korlević, astronom.
On jako dobro zna koliko je svjetlosno onečišćenje opasno. Pa i rad planetarno poznate zvjezdarnice u Višnjanu bio je ugrožen zbog javne rasvjete. A negativno utječe i na čovjekovu tjelesnu temperaturu, krvni tlak, srčani ritam te hormonalni balans.
“Izmjena svjetla i mraka utječe na sva živa bića na zemlji i mi smo dio toga. Mi imamo isto unutar našeg organizma u mozgu jedan dio koji se bavi unutarnjim satom i organizira cirkadijalni ciklus. Mi imamo sad uličnu rasvjetu koja u tri u noći kuri na mnogim mjestima Hrvatske kao da je 21 sat, potpuno nepotrebno”, rekao je Korlević.
Posljedice mogu čak dovesti do nestanka pojedinih životinjskih i biljnih vrsta.
“Šišmiši se dolaze hraniti na ta svjetla jer ima jako puno kukaca oko tih rasvjetnih svjetala, međutim, šišmiš tada postaje plijen jer sova će ga puno lakše uhvatiti uz lampu nego da ga mora uhvatit u potpunom mraku”, objasnila je Mirna Mazija, biologinja.
Hrvatska je još prije četiri godine donijela novi Zakon o svjetlosnom onečišćenju, ali u punoj je primjeni tek od veljače ove godine kada su donesena posljednja dva pravilnika. Tada je počeo teći i rok od 12 mjeseci unutar kojeg jedinice lokalne samouprave moraju donijeti Plan rasvjete.
“Mi smo upravo u postupku izrade plana rasvjete. Plan rasvjete kao takav definira područja i rasvjetljenost određenih područja prema namjeni i sukladan treba biti prostornom planu. On ima nekakve obavezne sadržaje koji se trebaju donijeti, ima tekstualni dio, grafički dio itd.”, rekla je Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Rok za donošenje Plana istječe za samo četiri mjeseca. Nakon toga, gradovi i općine imaju čak 11 godina da vanjsku rasvjetu usklade sa zakonom. A stanje je već sada alarmantno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu