Višetjedni štrajk liječnika u Federaciji BiH ozbiljno je uzdrmaao zdravstveni sustav u BiH. Od početka štrajka prije nekoliko tjedana mjerodavne institucije u Sarajevu nisu na odgovarajući način reagirale na zahtjeve sindikalnih predstavnika liječnika o poboljšanju uvjeta njihova rada i povećanju skromnih primanja. Najave iz Udruženja poslodavaca F BiH o prestanku plaćanja doprinosa za zdravstvo shvatili su kao neprimjeren i nepomišljen pritisak potaknut iz Vlade F BiH. Zdravstveni sustav u BiH suočava se s brojnim problemima. Od teškog financijskog stanja svih zdravstvenih ustanova, posebno nakon uvođenja PDV-a, preko niskih osobnih dohodatka zdravstvenih djelatnika do nedostatka i zastarjelosti medicinske opreme i nedostatka liječnika. Premda štrajk liječnika traje tjednima, ni mediji kao ni javnost nisu s posebnim zanimanjem reagirali na zahtjeve medicinara kao da se ne radi o jednoj od najvažnijih djelatnosti. Vladu F BiH nije očito uznemirila činjenica da tjednima štrajkuje 210 tisuća medicinskih radnika. Zbog ignoriranja zahtjeva liječnika iz njihovog su sindikata najavili još radikalnije mjere, potpuni prekid rada te izlazak na ulicu kako bi makar na taj način izazvali pozornost javnosti. Liječnicima u BiH izgleda ide u prilog samo potreba susjedne Hrvatske za liječnicima tako da veliki broj liječnika može u susjednoj državi naći zaposlenje. Naime, Hvatska zbog ispunjenja standarda Europske unije treba zaposliti veći broj liječnika, a najlakši način njihova zapošljavanja je pozvati liječnike iz susjedne zemlje. Prema podatcima Hrvatske liječničke komore, u prošloj godini u hrvatskim zdravstvenim ustanovama zaposleno je 15 liječnika iz BiH s tim da se radi o osobama s dvojnim državljanstvom.

Na takav razvoj događanja upozorili su iz sindikata liječnika Vladu F BiH, ali ni na takvo opozorenje nema odgovora. U zemljama regije inače je manjak liječnika prema europskim standardima. U BiH je on izražen pa i u nekim većim zdravstvenim institucijama teško sastavljaju timove za iole složnije operativne zahvate. Od ranije je poznato da u BiH nedostaje anesteziologa. U mostarskoj Kliničkoj bolnici, na primjer, nedostaje patologa, citologa… Ugovori zdravstvenih institucija sa stipendiranim studentima medicine ne obvezuju ih na rad u BiH nakon završetka studija. Slično je i s ugovorima liječnika i njihovih zdravstvenih institucija o specijalizacijama. Ugovori ih ne sprječavaju da posao pronađu izvan BiH. Na primjer, iz bolnice Dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj kod Viteza, u srednjoj Bosni, čju je gradnju i opremanje financirala Republika Hrvatska iz proračuna, radi svega desetak liječnika specijalista. Od desetak liječnika koji su zadnih godina bili na specijalizaciji osam je ostalo raditi u Hrvatskoj, a dva će vjerojatno također napustiti BiH. Ne samo da mlađi liječnici ostaju raditi nakon specijalizacije u Hrvatskoj, nego i iskusniji liječnici u pravili nikada ne rade samo u bolnicama u BiH. Uglavnom imaju zaposlenje u Hrvatskoj i u BiH tako da jedan dio radnog tjedna provode na svojim radnim mjestima u Splitu ili pak Zagrebu, a drugi u BiH gdje rade u državnim bolnicama prije podne, a posljepodne u privatnim ordinacijama.
(M. Crnjak, G. Knezović)

Liječnici iz bivše SFRJ najčešće rade u Hrvatskoj

Prošle godine 34 liječnika iz drugih zemalja zatražilo je radnu dozvolu u Republici Hrvatskoj, podatak je Hrvatske liječničke komore. Najviše zahtjeva došlo je iz zemalja bivše Jugoslavije, od toga najviše iz susjedne Bosne i Hercegovine. Devet liječnika je došlo iz Srbije, jedan iz Crne Gore te jedan iz Slovenije. Iz Europske unije stigla su četiri liječnika, osim iz Slovenije u Hrvatsku su stigli po jedan liječnik iz Italije, Češke te Malte. Lani su se dogodila i tri prekooceanska transfera, stigli su liječnici iz Perua, Floride te Australije.