Svijet mora prestati s pukim dobrim namjerama o ozelenjavanju bez odgovarajućih strategija i rezultata i manipulativnim zelenim marketingom (“greenwashing”) i početi razmišljati o instrumentima koji će privatnom sektoru i privatnim ulagačima omogućiti usmjeravanje više kapitala prema otpornosti na klimatske promjene i održivom razvoju.

Iako javni sektor ima važnu ulogu u tom pogledu, skalabilna rješenja iziskuju znatna izdvajanja resursa privatnog sektora. Budući da klimatske promjene već pustoše i siromašne i bogate zemlje, otključavanje tog uglavnom neiskorištenog fonda kapitala postalo je hitan prioritet.

Diverzifikacija rizika
Rješenje je stvaranje ulaganja u klimu koja su profitabilna, likvidna i dostupna svima. Konferencija COP28 pruža priliku za preispitivanje načina na koji pružamo takva tržišna rješenja i načina na koji možemo iskoristiti digitalne inovacije kako bismo proširili razmjere modela koji imaju potencijal.

Da bismo mobilizirali kapital u odgovarajućim razmjerima, moramo se osloniti na štednju pojedinačnih ulagača na globalnoj razini, kao i institucija kao što su mirovinski fondovi, osiguravatelji i državni fondovi. Diverzifikacija rizika može se postići maloprodajnim, likvidnim i lako dostupnim instrumentima kao što su fondovi kojima se trguje na burzi (ETF-ove).

Razuman način za izgradnju profitabilne, dugoročne i široko dostupne strategije ulaganja usklađene s klimom jest razvoj diverzificiranog imovinskog portfelja kojim se izravno ili neizravno podupire financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Za ulagatelje u dugoročnom razdoblju, portfelj koji ispunjava te zahtjeve trebao bi se sastojati od tri glavne vrste imovine.

Prva su nekretnine i infrastruktura otporne na klimatske promjene, što znači imovina u stabilnim geografskim područjima otpornima na vremenske uvjete i koja imaju nisku izloženost klimatskim promjenama. Procjene nekretnina i infrastrukture u takvim regijama trebale bi značajno porasti na temelju migriranja stanovništva iz visokorizičnih područja diljem južne hemisfere u otpornije zajednice u Sjevernoj Americi, sjevernoj Euroaziji i odabranim geografskim područjima na globalnom jugu.

Pažljivo odabrani investicijski fondovi za nekretnine (REIT-ovi) i izloženost greenfield izgradnji putem ETF-ova dva su načina za osiguravanje pouzdanih povrata od napora za prilagodbu klimatskim promjenama.

Druga je komponenta zelena roba. Uredan prijelaz na otporniju budućnost zahtijeva masovna ulaganja ne samo u energiju, hranu i vodna dobra, već i u metale i kritične minerale koji se upotrebljavaju u tehnologijama obnovljive energije i električnim vozilima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To uključuje robu kao što su soja, pšenica, bakar, rijetkih zemni metali, kobalt, litij i tako dalje. Kako bismo izbjegli “greenflation” (inflacija uzrokovana prijelazom u dekarbonizaciju) i uska grla u opskrbi, hitno moramo povećati proizvodnju i smanjiti troškove nabave te robe.

Maksimalan učinak
Naposljetku, razuman portfelj usklađen s klimom trebao bi uključivati imovinu koja pruža zaštitu od inflacije i geoekonomskih rizika, kao što su kratkoročne državne obveznice indeksirane inflacijom te zlato.

Ne samo da negativna korelacija između te imovine i drugih ulaganja povezanih s klimom nudi dodatni balast, već pruža i likvidnost i nisku volatilnost kako bi se zadovoljile potrebe mnogih pojedinačnih ulagača, umirovljenika i štediša. Tu opet postoji dodatni bonus: veća ulaganja u državnu imovinu otpornu na inflaciju omogućit će vladama da učine više za financiranje zelene tranzicije.

Kako bi se postigao maksimalan učinak, ti instrumenti za ulaganja u klimu moraju biti dostupni prosječnom ulagaču pod likvidnim, jeftinim uvjetima. Iako ETF-ovi mogu pomoći, nemaju svi brokerski račun, pa čak ni bankovni račun. Skloni smo zanemariti stanovništvo globalnog juga koje nema bankovni račun, kao i mlađe generacije kojima digitalna imovina može biti privlačnija.

Prema izvorima Svjetske banke, 1,4 milijarde odraslih osoba na globalnoj razini nema bankovni račun, a udio stanovništva bez bankovnog računa premašuje 50% u nekoliko bliskoistočnih, azijskih i afričkih zemalja s većinom mladom (digitalno nativnom) populacijom (digitalnim urođenicima).

Zahvaljujući tim čimbenicima morat ćemo osmisliti digitalni, tokenizirani prikaz svih gore navedenih klimatsko-investicijskih rješenja, kako za postizanje globalnih razmjera, tako i za zaštitu onih koji su najviše izloženi riziku od klimatskih promjena i od degradacije fiat valuta.

Međutim, digitalna imovina može ponuditi održivo rješenje samo ako je potpomognuta stvarnom fizičkom i financijskom imovinom. Ublažavanje rizika od špekulacija i očuvanje likvidnosti tijekom kriza ključno je kako bi se osiguralo da oni ne postanu još jedan oblik uglavnom bezvrijednog kripto vaporwarea (tj. da se nikad ne ostvare).

Budući da troškovi potaknuti klimatskim promjenama brzo eskaliraju, inovacije (tehnološke i financijske) i dalje su najmoćniji alat koji nam je na raspolaganju. Uslijed približavanja konferencije COP28, nema više vremena za odugovlačenje i prazne dobre namjere.

* Koautor članka je Reza Bundy, suosnivač i izvršni direktor Atlas Capital Teama

© Project Syndicate 2023.