Osam hrvatskih prehrambenih tvrtki traže prilike za izlazak na nova tržišta predstavljajući se na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije “Anuga”, u Kölnu, dok bi deficit Hrvatske u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane ove godine mogao iznositi enormnih dvije milijarde eura, priopćila je u srijedu Hrvatska gospodarska komora.

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Bujali prihodi, plaće, ulaganja, a Podravka i Atlantic zajedno u osvajanje Amerike

Sajam se održava od  7. do 11. listopada na izložbenoj površini od 300 tisuća kvadratnih metara gdje se  predstavlja više od 7.800 izlagača iz 118 zemalja svijeta.

Na najvećem europskom i svjetskom sajmu prehrambene industrije predstavljaju se hrvatske tvrtke: Apimel, Avem, Dupin, Hermes international, Kraš, Pekar Tomo, Solana Nin i  Varžak med. Prezentiraju se proizvodi konditorske industrije, pekarstva, pčelarstva i po prvi put ručno brana morska sol. Ninska sitna sol najbolje je od sunca, Jadranskog mora i vjetra s Velebita. Nastaje tako da se Jadransko more prirodnim padom slijeva kroz nekoliko morskih bazena gdje isparava i kristalizira se u prirodnu sol. Ninska sitna sol ručno je brana, proizvedena s ljubavlju i nastaje generacijama u suživotu s prirodom.

Komora upozorava da se deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane u pola godine približio milijardi eura, što je rekord. Ovim tempom, a i s obzirom na značajnu turističku potražnju, mogli bismo se približiti deficitu od dvije milijarde eura na razini čitave 2023. godine, navode iz HGK. Rast deficita dijelom je uvjetovan globalnim rastom cijena, no prisutan je i značajan rast volumena što potvrđuju podaci o uvezenim količinama.

Izvoz u šest mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bilježi rast od 16,8 posto i iznosi 1,85 milijardi eura, što je povećanje od 266,6 milijuna eura. Uvoz je porastao 21,8 posto, za 500,5 milijuna eura, i iznosi 2,79 milijardi eura. Deficit je povećan za 33,1 posto, odnosno za 234 milijuna eura i iznosi 941,8 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 66 posto, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnju razinu od 69 posto.

“Bez povećanja volumena proizvodnje i produktivnosti u primarnoj proizvodnji i preradi nećemo imati dobre rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni, posebice u onim ‘kriznim’ proizvodnjama u kojima ostvarujemo najveći deficit – meso, mlijeko, voće i povrće”, kaže direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Jelena Đugum.