Srbija je prošle godine izvezla 140.241 tonu namještaja u vrijednosti od 682,2 milijuna eura, a uvezla 61.495 tona u vrijednosti od 224,2 milijuna eura, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Promet u zemlji iznosio je 60.175 milijuna dinara (oko 512,5 milijuna eura), što je povećanje u odnosu na 2021. kada je promet namještaja u maloprodaji iznosio 52.520 milijuna dinara (447,3 milijuna eura).

Regionalni lideri
Raste li industrija namještaja u Srbiji posljednjih godina, mogu li domaći proizvođači konkurirati svjetskim lancima, što se najviše proizvodi, u koju zemlju najviše izvozimo, što je potrebno da ova industrija postane konkurentnija – neka su od pitanja koje portal eKapija istražuje.

Domaći proizvođači serijskog pločastog namještaja prednjače u regiji, dok su proizvođači masivnog namještaja najviše okrenuti inozemnom tržištu Europske unije. Najviše izvoze u Rumunjsku, ali najskuplji je namještaj koji ide u Češku.

Kada je riječ o izvezenim količinama, kuhinjski namještaj zaostaje za poslovnim. Uvozimo tri puta manje namještaja nego što ga izvozimo. Najviše uvozi iz Poljske i Kine, iz kojih smo lani uvezli namještaja u vrijednosti od 45,8 milijuna eura, a izvezli samo 116 tona u vrijednosti od 751.000 eura.

Na domaćem tržištu tradicionalno je najzastupljeniji namještaj srpskih proizvođača. Prema podacima APR-a, u Srbiji aktivno posluje oko 3000 tvrtki čija je djelatnost proizvodnja namještaja. Osim ove djelatnosti, više od 5.600 tvrtki posluje u području prerade drva.

Nataša Govedarica, tajnica Udruženja za šumarstvo, preradu drveta i industriju namještaja i papira Privredne komore Srbije, kaže za portal eKapija da je ove godine u industriji namještaja zaposleno oko 22.000 radnika, au preradi drveta još 17.500 radnika.

“Imajući u vidu da je riječ o posebno snažnom sektoru malog i srednjeg poduzetništva, te da je iz godine u godinu izražen problem nedostatka kvalificirane radne snage, to je dobar trend, jer je zaposlenost u stalnom blagom porastu u posljednjih pet godina”, napominje sugovornik eKapije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da raste i izvoz, sa 65,9 milijardi dinara u 2021. godini na 80,1 milijardu dinara u 2022. godini. Najviše namještaja izvezeno je u Rumunjsku (20.794 tone), zatim u Italiju (11.429 tona) i Njemačku (10.938 tona). Jedine dvije zemlje u koje je Srbija izvezla više od 10.000 tona su Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

No, iako je Srbija najviše namještaja izvezla u Rumunjsku, najvrijedniji je namještaj izvezen u Češku, gdje je vrijednost 4315 tona namještaja 103,6 milijuna eura. Italija je na drugom mjestu sa 62,1 milijun eura, a Njemačka na trećem sa 56,5 milijuna eura.

Izvozna tržišta
Proizvođači tapeciranog i pločastog namještaja najvećim su dijelom fokusirani na domaće i regionalno tržište, dok su proizvođači namještaja od punog drva najviše usmjereni na inozemno tržište Europske unije, ponajviše austrijsko i njemačko tržište.

“Kada pogledamo izvoz namještaja po zemljama (carinska tarifa 94), vidimo da su tržišta s najvećim izvozom Češka, Njemačka, Italija, Rumunjska, Španjolska, ali to se ne odnosi na drveni namještaj, već na izvoz dijelova sjedala za automobilsku industriju, uglavnom od plastičnih masa. Najveći izvoz drvenog namještaja bio je u zemlje bivše SFRJ”, pojašnjava Govedarica.

Kad je riječ o grupama namještaja, najmanje je izvezeno kuhinjskog namještaja (14,1 milijuna eura), zatim namještaja za poslovne prostore (19,4 milijuna eura), madraca (41,1 milijun eura), dok je najviše izvezeno u kategoriji Ostali namještaj (607,4 milijuna eura).