Procjena rasta gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini povišena je na 2,7%, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije objavljenog u četvrtak. Porast se uglavnom zasniva na oporavku osobne potrošnje i snažnom rastu turizma, ali i investicijskih aktivnosti koje se odvijaju uz potporu sredstava iz fondova EU-a.

Unatoč znatnim nepovoljnim okolnostima, očekuje se da stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom cijelog prognostičkog razdoblja ostane blizu razine od 3% (2,5% u 2024. te 3% u 2025.) jer se predviđaju umjerenija inflacija i povoljniji vanjski izgledi.

Stabilan rast i smanjene potrebe za fiskalnim potporama dovele bi, prema očekivanjima, do ograničavanja fiskalnog deficita i postupnog smanjenja javnog duga koji bi do kraja 2025. godine trebao pasti ispod granice od 60% BDP-a.

Prognoze rasta za širu regiju također su povišene na 2,4%. Porast proizlazi iz poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje središnje Azije, postojane potrošnje građana u Turskoj te bržeg rasta od očekivanog u Rusiji zbog ogromnog rasta državnih izdataka za vojsku i socijalne programe.

Bez Rusije i Ukrajine, regionalni output bi dosegao očekivani rast od 3% u 2023. godini. Međutim, ova stopa rasta niža je od dugoročnog prosjeka prije pandemije.

Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske Banke za Europu i središnju Aziju ističe kako je tim zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih gospodarskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije gospodarstva. Negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u nastajanju i razvoju Europe i središnje Azije, ističe se.