Švedski koncept o sigurnosti u prometu Vision Zero, koji ne prihvaća smrtne posljedice i teške ozljede u prometu, a postao je smjernica većine današnjih programa za povećanje sigurnosti cestovnog prometa, u Hrvatskoj će biti teško izvediv ako se ne uključe svi sudionici, od vrtića i škola do tehnoloških kompanija i policije.

Nema preko noći

I u tom slučaju neće ići preko noći, iako su sadašnji trendovi obećavajući, složili su se sudionici Stručnog skupa Poslovnog dnevnika na temu Vision Zero – sigurnost cestovnog prometa.

I Europska komisija predložila je novi paket zakonodavnih mjera koji bi trebao pomoći ostvariti cilj Vision Zero na europskim cestama. To je plan kojim bi Europa trebala postati prvi kontinent na svijetu do 2050. bez smrtno stradalih na cestama.

Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a, istaknuo je u uvodnoj prezentaciji da je i u Hrvatskoj izrađen šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030., a uklađen je sa svjetskim i europskim smjernicama. Mataija je izvijesetio da je RH u prvih 8 mjeseci 2023. bilo manje prometnih nesreća nego lani, a ostvaren je veći promet na cestama.

“Iako se nemamo čime hvaliti, jer i dalje jako puno ljudi smrtno strada u prometu, brojke su ove godine bolje. Imali smo više od 22,5 tisuće prometnih nesreća, 163 smrtno stradale osobe, 1920 ih je teško ozljeđeno, a 7198 zadobilo lakše ozljede. U odnosu na prvih 8 mjeseci 2022., teških je nesreća 3,5%, teških ozljeda 3,7% manje, no najvažnije je da je 18 manje stradalih nego lani, što je 10-ak posto”, kazao je Mataija.

Tragično prebrzih 40

Najviše stradavaju vozači osobnih vozila, potom pješaci i putnici u osobnim vozilima, a najveća briga i dalje su vozači motocikla, s tim da je tu sve više muškaraca u srednjim godinama i stariji. Najčešći uzork nesreća je neprilagođena i nepropisna brzina – čak 40 smrtnih slučajeva izazvala je prebrza vožnja. Najviše smrtnih slučajeva je bilo uslijed slijetanja, slijedi prelazak u drugu traku. Manje je alkoholiziranih
vozača.