Srbija je prošle godine izvezla 68.000 tona zamrznute maline, skoro upola manje u usporedbi s 2019. godinom. Dok izvoz količinski pada u posljednje četiri godine za preko 10 posto godišnje zbog sve manje potražnje u višegodišnjoj krizi, izvozna cijena u istom razdoblju se više nego udvostručila, dostigavši 5,5 dolara po kilogramu.

Među evropskim tržištima na koje Srbija najviše izvozi, zamrznutu malinu se najskuplje prodaje u Belgiji i Velikoj Britaniji, a najjeftinije u Poljskoj.

Loše vrijeme
Asocijacija malinara Srbije predviđa da će zbog loših vremenskih uvjeta kvaliteta ovogodišnje maline biti upitna, dok će urod biti manji skoro za trećinu. Međutim, proizvodnja, a naročito izvoz padaju već duže vrijeme, upozorava se u analizi Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede.

Oko 95 posto proizvodnje predstavljaju visoko kvalitetne sorte “Vilamet” i “Miker”, približno 3 posto čini “Tulamen”, a oko 2 posto druge sorte koje su nešto slabijeg kvaliteta. Malina se najviše proizvodi u općinama Arilje, Bajina Bašta, Brus, Valjevo, Guča, Kosjerić, Krupanj, Ivanjica i Mionica, na pretežno malim gospodarstvima, sa velikim udjelom manualnog rada.

Plod maline se može koristiti u svježem ili zamrznutom stanju i za različite oblike prerade, kao što su: sok, sirup, vino, prirodni liker, kompot, slatko, džem, marmelada, kandirano voće, sladoled, malina u prahu i pulpi. Srbija izvozi više od tri četvrtine ukupne domaće proizvodnje maline.

Srbija je tijekom prethodne četiri godine izvozila u prosjeku nešto više od 98.000 tona zamrznute maline, pri čemu je izvoz padao za preko 10 posto godišnje. Najveći izvoz ostvaren je u 2019. godini, kada je nadmašio 114.000 tona, dok je prošle godine pao na 68.000 tona. Razlozi su u manjoj domaćoj proizvodnji, ali još više u izrazitom padu potražnje na stranim tržištima u uvjetima visoke inflacije.

Iako je Rusija vodeći proizvođač maline u svijetu, ona cjelokupnu proizvodnju plasira na domaćem tržištu, pa su glavni konkurenti Srbiji u izvozu Poljska i Čile. Srbija trenutno izvozi zamrznutu malinu u 54 države i sa udjelom od 19 posto u svjetskom izvozu nalazi se na drugom mjestu, iza Poljske, dok je srpski udjel u europskom izvozu prošle godine iznosio 22 posto.

Izvozni vrh
Iako izvoz zamrznute maline iz Srbije količinski značajno pada u posljednje četiri godine, njegova vrijednost raste uslijed velikog povećanja izvoznih cijena. Tijekom ovog razdoblja, prosječna vrijednost ovog dijela izvoza je iznosila 311 milijuna dolara i rasla je za više od 13 posto godišnje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prosječna izvozna cijena srpske maline tijekom posljednje četiri godine kretala se oko 3,2 dolara po kilogramu, ali je njen rast primjetan iz godine u godinu. Cijena je 2018. iznosila 2,2 dolara po kilogramu, da bi se do 2022. više nego udvostručila, dostigavši 5,5 dolara po kilogramu.

To je znatno iznad prosječne izvozne cijene maline u svijetu, koja je prošle godine bila 3,3 dolara po kilogramu. U analizi se ističe da je viša cijena srpske maline na tržištu rezultat višegodišnjih unapređenja uzgoja, kao i mogućnosti održavanja visoke kvalitete ploda tijekom i nakon berbe, zahvaljujući brzom hlađenju.