Prije 14 godina, 2008., u Osijeku je bilo tek 58 IT tvrtki, od kojih niti jedna nije ostvarivala više od milijun eura prihoda. Danas je u najistočnijem gradu Hrvatske 18 takvih kompanija, govori Tomislav Bilić, osnivač i direktor IT tvrtke Inchoo, koja je specijalizirana za izradu online trgovine. Bilić je, između ostalog, bio jedan od začetnika IT scene u Osijeku jer počeci Inchooa sežu upravo u tu 2008. godinu. Danas je, zaključuje, IT industrija u Osijeku sve značajnija.

“Grad je imao nekoliko tehnoloških tvrtki, start-upova i obrazovnih ustanova koje su podržavale rast tehnološke scene. Danas imamo širok i bogat spektar IT tvrtki u Osijeku koje mladim ljudima omogućuju perspektivu. Zbog te perspektive danas ljudi više ostaju u Osijeku i grade svoju budućnost ovdje”, ističe.

Zahvaljujući upravo ovoj industriji Osijek se sve češće poistovjećuje s napretkom i razvojem te kao grad u kojem vrijedi ostati, pa čak u njega i doseliti. Za razliku od ostalih industrija upravo tehnologija i IT Osijeku daju bolju perspektivu. Danas grad tako ne karakterizira samo nekoliko već prilično prepoznatljivi IT tvrtki već i najava vrlo značajnih investicija (primjerice Jabil, a nedavno je svoj ured u Osijeku otvorio i irski H&MV Engineering).

Razvoj IT industrije u Osijeku najbolje dočaravaju brojke. Kako iznosi Mihael Tomić, predsjednik udruge Osijek Software City (OSC), sektor je u posljednjih pet godina narastao 50%. Tako je 2018. godina u Osijeku poslovalo 176 tvrtki koje su zapošljavale 753 ljudi, a prošle je godine bilo 283 tvrtki koje su zapošljavale 1500 ljudi.

Tomić napominje da ove brojke ne uključuju obrte, samozaposlene te tvrtke koje imaju svoje podružnice u Osijeku, a kojih je 20-ak. Industrija je, dakle, i jača, a broj zaposlenih vjerojatno prelazi 2000. Što se poslovanja tiče, prošle su godine tvrtke iz ove branše ostvarile 88 milijuna eura prihoda. Čak 50 milijuna ostvareno je u inozemstvu dok je dobit iznosila 11 milijuna.

“Sektor se dobro razvija, a potaknut je rastom sektora općenito, ulaganjima u infrastrukturu te podrškom koju imamo čak i od lokalne samouprave. Kažem čak jer to inače u Hrvatskoj nije slučaj. Treba svakako istaknuti i suradnju sa Sveučilištem u Osijeku bez koje bi imali mnogo problema”, ističe Tomić.

Trenutačno je, ističe osječki gradonačelnik Ivan Radić, zakupljeno šest od devet parcela u sklopu IT parka/D. Javorović/PIXSELL

Kako i navodi, Osijek je uvijek bio poznat kao industrijski grad, no prijelaz iz socijalizma u kapitalizam te čudne privatizacije oslabile su industriju. “Ali sada dolazimo u fazu u kojoj IT industrija počinje zauzimati to mjesto”, ističe.

IT i tehnologija postaju nova industrijska snaga, a zbog nje grad postaje zanimljiv ljudima iz cijele Hrvatske i svijeta. Tomić, koji radi u najvećoj osječkoj IT kompaniji Mono, kaže da imaju zaposlenike iz Zagreba, Splita, a dolaze im i iz Srbije, BiH, pa čak i iz Amerike i Švedske. Ravnoteža privatnog i poslovnog najveća je prednost koju Osijek nudi, navodi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Veliku ulogu u jačanju industrije ima i gradska uprava. Osim što su 2019. krenuli u uspostavu IT parka, odnosno osiguranja infrastrukture na kojoj tvrtke, po povoljnijim uvjetima mogu graditi svoje zgrade, a grad podiže i središnju zgradu unutar Parka.

Uvjeti zakupa parcela
Sveukupno je u njega, rekao je Ivan Radić, osječki gradonačelnik, uloženo 9,6 milijuna eura. Vrijednost središnje zgrade, u kojoj će biti 30 ureda, modularna konferencijska dvorana s 305 sjedećih mjesta, coworking prostor, informatički laboratorij te ugostiteljski objekti, procijenjena je na 8,5 milijuna eura.

Središnja bi zgrada IT parka trebala biti gotova do sredine siječnja 2024., najavljuje Radić, a uskoro bi trebao biti raspisan i natječaj za zakup prostora. Taj će prostor biti namijenjen manjim tvrtkama koje nemaju financijsku snagu graditi svoje objekte, a prevelike su da bi bile smještene u inkubatorima. Predbilježbi još nema jer je, kaže Radić, u tijeku izrada akata potrebnih za objavu natječaja.

Zanimanje tvrtki za najam prostora stoga nije poznat. Ali zato su dobro poznati uvjeti zakupa parcela u IT parku, prema kojima investitori dobivaju olakšice prema pet kriterija (djelatnosti, vremenu izgradnje, broju novozaposlenih, izvozu te ako se presele). Trenutačno je, kaže Radić, zakupljeno šest od devet parcela. No od 2019. kada je pokrenut zakup parcela, samo je jedna zgrada niknula na velikoj površini IT parka – ona tvrtke Mono.

Svoje bi zgrade, prema podacima sa stranica Grada Osijeka, trebale graditi Orqa, Barrage (koji je zakupio dvije parcele) Layer te Sedmi odjel. Iako su neke od njih još prije dvije godine s gradom potpisale ugovor, još niti jedna nije počela gradnju. Jedna je čak i odustala.

Marin Vidaković, direktor zagrebačke IT tvrtke Sedmi odjel, potvrdio je Poslovnom dnevniku da su od investicije i gradnje objekta odustali. Kao razlog navodi povećanje cijena gradnje.

“Vjerojatno ćemo ipak u najam prostora u Osijeku”, najavljuje Vidaković. Iz Orqe, unatoč obećanju suosnivača Ivana Jelušića, nismo dobili odgovor zašto nije počela gradnja, a Ivan Rimac, direktor Barragea, kaže da će u projekt aktivnije krenuti sljedeće godine. “Taj nam prostor treba”, kratko dodaje.

Tomić, predsjednik OSC-a, naglašava važnost IT parka za daljnji razvoj IT scene. “IT park mijenja perspektivu osječkih tvrtki. On će budućim stanarima, koji će u njemu moći razmjenjivati znanja, međusobno sklapati poslove i slično, dati veću ozbiljnost, posebno pred stranim investitorima”, navodi Tomić.

I direktor Inchoo-a, Bilić, vjeruje da će IT Park dati pozitivan učinak i energiju “zbog razmjena ideja koje će se dogoditi na koncentriranom prostoru”. No on, kaže Bilić, tek treba zaživjeti u punom sjaju.

Stipendiranje studenata
Osječka IT scena, pak mora raditi na rješavanju istih problema od kojih IT općenito u Hrvatskoj pati – previše je uslužno, a premalo proizvodno orijentiran. Usto, sektoru kronično nedostaje radne snage. No udruga Osijek Software City maksimalno se trudi riješiti taj problem.

Tako su, kaže Tomić, prošle godine s Gradom Osijekom pokrenuli program stipendiranja studenata prvih godina studija “Najbolje za najbolje”. Kroz njega studenti mogu dobiti 450 eura mjesečno stipendije (300 eura daje Grad Osijek, a 150 poslodavac). Nakon studiranja student je obavezan raditi za poslodavca koji ga je stipendirao, a maksimalno putem stipendije dobije čak 27 tisuća eura.

“To sigurno nije mali novac te roditeljima uvelike olakšava financiranje studiranja djece. Student pak samo mora učiti, za to će dobiti novac, a po završetku fakulteta ima osiguran posao. Cilj nam je privući buduće studente iz svih gradova oko Osijeka te smatram da smo za to pronašli odličan recept”, ističe Tomić.