Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja, osim za svije potrebe, ima i šećera za izvoz, a ove godine sa 42.000 hektara zasijanih šećernom repom može se očekivati ​​proizvodnja više od 250.000 tona šećera, piše Politika.

Nekada je u Srbiji pod ovom kulturom bilo čak 80.000 hektara, a posljednjih godina u Europi je ugašeno više od 20 šećerana, podsjeća poljoprivredni stručnjak Branislav Gulan i ističe da država danas daje potpore od 35.000 dinara po hektaru zasađenom šećernom repom.

Domaće potrebe su oko 200.000 tona godišnje ili 11 kilograma po stanovniku. Politikini sugovornici ističu da je važno što je država prepoznala potrebu subvencioniranja proizvodnje šećerne repe u trenutku kada je proizvodnja šećera u Europi u krizi.

U Srbiji trenutno rade dvije najjače šećerane u regiji, od ukupno 12 kompanija koje se bave proizvodnjom šećera, podaci su Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije. Prema službenim podacima bonitetne kuće “CompanyWall”, “Suneko” i “Hellenic Sugar Industry” su u samom vrhu proizvodnje šećera u Srbiji, prenosi portal “AgroFin”.

Aleksandar Bogunović, tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju, u izjavi za Biznis.rs iznio je neke osnovne podatke vezane za proizvodnju šećera u Srbiji u 2023. godini.

“Spadamo u kategoriju izvoznika šećera, iako ga i uvozimo”, naglasio je Bogunović. S obzirom na to da je šećer iz šećerne trske jeftiniji od onog dobivenog iz šećerne repe.” Podsjetio je da je proizvodnja šećera u Srbiji 2020. bila oko 300.000 tona. Domaća proizvodnja šećera u padu je od 2016. i 2017., kada je iznosila više od 500.000 tona, dodala je tajnica.

Poticaji za proizvodnju šećera bili bi od velike pomoći i proizvođačima i prerađivačima. Cifra koju navodi za održavanje domaće proizvodnje je 35.000 dinara po zasađenom hektaru.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu