U javnoj nabavi vrti se golem novac. U Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama Europske unije. Prema posljednjim dostupnim podacima na razini EU njezina vrijednost u prosjeku iznosi 14 posto BDP-a Unije, s tim da raspon u pojedinim članicama seže od jednoznamenkastih udjela do više od trećine BDP-a. Prema nedavno objavljenom godišnjem izvješću o javnoj nabavi za 2022. Hrvatska je po veličini tog kolača iznad prosjeka Unije. Lani je, k tome, vrijednost javne nabave porasla za čak 28 posto, sa 57,2 na više od 75 milijardi kuna odnosno gotovo 10 milijardi eura.
“Kolač” javne nabave kod nas je, barem prema medijskim odjecima, iznaprosječno percipiran i kao zona korupcije i klijentelizma. Tu percepciju svakako hrane ne baš rijetke afere čije uporište je upravo u poslovima države i privatnog sektora, iako, primjerice, prema 12 indikatora koje Europska komisija prati u području javne nabave u okviru svojevrsnog semafora praktičnog upravljanja jedinstvenim tržištem (Single Market Scoreboard) Hrvatska ukupno zapravo ispada – sasvim prosječna. U nekim elementima, poput primjerice, udjela postupaka javne nabave sa samo jednom ponudom je i nešto bolja od prosjeka (21 prema 25 posto u 2021.). Koliko to govori o dometima semafora Europske komisije, a koliko o stvarnoj slici učinkovitosti i tržišne utakmice u sferi javne nabave, može se raspredati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu