Erste&Steiermärkische Bank je u prvoj polovini 2023. godine ostvarila neto dobit od 119 milijuna eura, što je 20,2 posto više u odnosu na 99 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine, priopćili su u petak iz te banke.

“Rast neto dobiti rezultat je poboljšanog operativnog rezultata, koji primarno proizlazi iz povećanja kamatnih prihoda kao posljedice poteza nositelja monetarnih politika te rasta tržišnih kamatnih stopa, ali i porasta ukupnog volumena kredita”, stoji u priopćenju.

Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische banke bez ovisnih društava, neto kamatni prihod tako je povećan s 108 milijuna eura u prvoj polovici 2022. na 164 milijuna eura u istom razdoblju ove godine, dok je neto prihod od naknada i provizija povećan s 36 milijuna eura u prvoj polovici 2022. na 40 milijuna eura u istom razdoblju 2023.

Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost očekivano je smanjen uvođenjem eura, te je u prvoj polovini tekuće godine iznosio osam milijuna eura, u odnosu na 20 milijuna eura u istom razdoblju lani, naveli su iz banke.

talijansko tržište već godinama "štuca"

Ferragosto nije više što je nekad bio: Talijani mijenjaju navike, evo što to znači za naš turizam

Ukupna aktiva banke krajem lipnja iznosila je 12,4 milijardi eura, 8,7 posto manje u odnosu na kraj 2022., kada je iznosila 13,6 milijardi eura.

Ukupni krediti klijentima na zadnji dan ovogodišnjeg lipnja iznosili su 7,5 milijardi eura, 5,9 posto više u odnosu na 7,1 milijardi eura krajem 2022. Nadalje, ukupni depoziti klijenata banke dosezali su 9,9 milijardi eura, što je 6,9 posto manje u odnosu na kraj 2022. godine.

“Smanjenje depozita u prvoj polovini 2023. ponajprije je posljedica očekivanog i unaprijed anticipiranog prelijevanja dijela depozitnih sredstava u alternativne oblike ulaganja, dominantno u tzv. narodne obveznice i obvezničko izdanje banke te djelomično u tzv. investicijske fondove s dospijećem, uz jednokratni odljev depozita u segmentima privatnog bankarstva i velikih klijenata gospodarstva”, navedeno je u priopćenju.

Neto dobit ESB grupe 131 milijun eura

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Neto dobit ESB grupe, koja osim Erste&Steiermärkische Bank d.d., uključuje i ovisna društva Erste Nekretnine, Erste&Steiermärkische S-Leasing, Erste Bank a.d., Podgorica, Erste Card Club, Erste Group IT HR i Izbor Nekretnina, prije manjinskog utjecaja u prvoj polovini 2023. iznosila je 131 milijun eura, 13,9 posto više na godišnjoj razini.

Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 192 milijuna eura, 44,4 posto više u odnosu na 133 milijuna eura u prvih šest lanjskih mjeseci, dok je neto prihod od provizija i naknada dosegnuo 58 milijuna eura, 9,4 posto više u odnosu na prvu polovinu 2022.

Predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. Christoph Schoefboeck ocijenio je da je banka ostvarila kvalitetne poslovne rezultate, uz stabilne i rastuće trendove osnovnih financijskih pokazatelja.

“Naše su poslovanje obilježili daljnji rast ukupnih kredita, uz značajan impuls rasta novih plasmana u domeni poslovanja s građanstvom, te partnerska suradnja s klijentima koja se očituje u vrlo visokim ocjenama njihovog korisničkog iskustva. Istovremeno i naši digitalni kanali bilježe kontinuiran rast, a uspješnim izdanjem vlastite obveznice, kao i ulogom agenta izdanja obveznice Republike Hrvatske i Zagrebačkog Holdinga, nastavili smo pružati kvalitetan impuls razvoju domaćeg tržišta kapitala u cjelini”, izjava je Schoefboecka koja se prenosi u priopćenju.

Schoefboeck smatra i da će, sudeći prema trenutačnim pokazateljima, eurozona izbjeći recesiju u 2023. godini, uz očekivanu skromnu stopu rasta od 0,5 posto, dok bi prema optimističnijem scenariju Hrvatska u 2023. mogla dosegnuti stopu rasta BDP-a od 2,5 posto.

Između ostalog, rekao je i da je rastući trend referentnih kamatnih stopa, koji zbog izrazito visoke likvidnosti domaćeg bankarskog sustava bilježi izraženiji transmisijski efekt na aktivnoj strani, u Hrvatskoj zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura značajno ublažen u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, posebice s onima koje se nalaze izvan eurozone.