Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri, 16,4 milijuna, što je tri posto više u odnosu na 2022., Splitsko-dalmatinskoj županiji, 10,5 milijuna, uz skok od pet posto, te Kvarneru, 9,7 milijuna ili dva posto više u odnosu na prvih sedam lanjskih mjeseci.

Sa 7,9 milijuna noćenja i rastom od tri posto slijedi Zadarska županija, Dubrovačko-neretvanska ostvarila je 4,5 milijuna noćenja ili 11 posto više u odnosu na 2022., dok Šibensko-kninska županija, uz 3,3 milijuna noćenja, bilježi i pad noćenja za tri posto u odnosu na 2022. Tu je i Ličko-senjska županija s 1,8 milijuna noćenja i skokom za četiri posto u odnosu na 2022., kao i Zagreb, s ostvarenih 1,4 milijuna noćenja, uz skok u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 17 posto. Na ostatku kontinenta ostvareno je više od 1,4 milijuna noćenja, što je 17 posto više nego lani, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, 11,4 milijuna, što je na razini prošle godine, domaći turisti ostvarili su 6,8 milijuna noćenja, uz godišnji skok od četiri posto, gosti iz Slovenije ostvarili su 6,2 milijuna noćenja, tri posto više u odnosu na 2022., iz Austrije 4,5 milijuna ili dva posto više, a iz Poljske 3,5 milijuna noćenja, što je na prošlogodišnjoj razini.

U srpnju u jadranskim županijama u odnosu na lani dva posto više dolazaka i isti broj noćenja

Samo u srpnju u Hrvatskoj je ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i više od 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od tri posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od dva posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019. godine, naveli su iz HTZ-a.

Pritom je u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od dva posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je registrirano 145 tisuća dolazaka, 12 posto više u odnosu na lani, te 266 tisuća noćenja, što je rast od osam posto, dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka, što je također osam posto više, te 355 tisuća noćenja, deset posto više u odnosu na lani.

Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke 5,1 milijun, Slovenije, 3,8 milijuna, Hrvatske, 3,3 milijuna, Češke, 2,1 milijun, Poljske, dva milijuna, te Austrije, 1,9 milijuna noćenja, izvijestili su iz HTZ-a.

Brnjac i Staničić zadovoljni rezultatima

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove”, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, podsjetivši da je trenutno u javnoj raspravi prvi krovni zakon o turizmu.

Njime će Hrvatska, ustvrdila je Brnjac, među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka.

“Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, rekla je Brnjac.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić ocijenio je da rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma.

“Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobre najave za posezonu“, izjavio je Staničić.