Zračni promet i u Hrvatskoj se kao i u cijelom svijetu snažno oporavlja nakon dvogodišnje pandemije Covida-19 te broj putnika uglavnom premašuje rekordne brojke iz 2019. Gotovo sve zračne luke bilježe u lipnju dvoznamenkasti rast broja putnika u odnosu na lani, a većina je rasla i u odnosu na 2019. Zračna luka Zagreb u lipnju je imala 347.019 putnika, a u odnosu na 292.761 putnika lani. Ovogodišnji rezultat je za 3,1 posto bolji od rekordne 2019. kad je Zračnom lukom Franjo Tuđman procirkuliralo 336.618 putnika. Split je s lanjskih 422.419 porastao na 487.631 putnika, ali što je ipak nešto manje od rekordne 2019. kad su imali 513.706 putnika.

Širenje niskobudžetnih

Dubrovnik je u lipnju imao 344.456 putnika, što je 10-ak posto više od lanjskih 313.381, ali i dalje manje od rekordnih 415.876 u 2019. Zadar je u lipnju imao 210.957 putnika, što je 22% više u odnosu na 172.941 putnika u istom mjesecu lani, ili čak 70% više od 2019. kad je ta brojka bila 124.065.

Europska udruga zračnih luka ACI Europe (Airports Council International), objavila je jučer polugodišnju statistiku prema kojoj se zračni prometi u Europi povećao za 28,3% u odnosu na isto razdoblje lani. Napominju da je međunarodni promet (+32,2%) porastao dvostruko brže od domaćeg prometa (+16,6%). Tempo rasta ublažen je u drugom tromjesečju (+16,3 %) u usporedbi s prvim tromjesečjem (+49 %), što odražava činjenicu da su ograničenja povezana s pandemijom Covida-19 za putovanja unutar Europe u velikoj mjeri ukinuta od travnja prošle godine.

Olivier Jankovec, glavni direktor ACI Europe, ističe da je, u usporedbi s razinama prije pandemije, obujam putnika i dalje 7,7% manji. “Putnički promet oporavio se u posljednjih šest mjeseci i sve je bliže potpunom oporavku. Ali, 2023. nije 2019. Znatne su razlike u uspješnosti na nacionalnim tržištima, a obujam je i dalje ispod razine zabilježene prije pandemije za više od polovice (52%) europskih zračnih luka. Uz trajan utjecaj rata u Ukrajini na neka tržišta, to je uglavnom posljedica toga što obrasci oporavka postaju strukturni. To uključuje širenje niskobudžetnih prijevoznika kao i domaći promet koji se prebacuje na druge načine prijevoza”, komentirao je Jankovec dodajući da je potražnja do sada ostala iznimno otporna u uvjetima trajnih inflatornih pritisaka i rekordnog povećanja cijena zrakoplovnih karata od početka godine. No, navodi, gledajući unaprijed i nakon vrhunca ljetnih mjeseci, vide se značajni negativni rizici i velike neizvjesnosti koje uključuju mogućnost recesije u Eurozoni i Velikoj Britaniji te pad potrošnje.

Njemačka -21,7%

Prema analizi ACI-a, zračne luke u zemljama Europskog gospodarskog pojasa u prvom polugodištu rasle su za 28,7%, a u ostatku Europe 26,4% u odnosu na isto razdoblje lani. U lipnju su najbolji rezultati putničkog prometa na tržištu EEA+ ostvareni iz zračnih luka u Grčkoj (+14,2%), Islandu (+9,3%), Luksemburgu (+8,7%), Portugalu (+8,1%) i Poljskoj (+6,3%). S druge strane, zračne luke u Finskoj (-32,2%), Sloveniji (-31,9%), Njemačkoj (-21,7%), Bugarskoj (-20,5%) i Švedskoj (-18,8%) ostale su znatno ispod razine prije pandemije. Promatrajući ostatak Europe, najbolji rezultati putničkog prometa u lipnju ostvareni su iz zračnih luka u Albaniji (+114,6%), potaknute širenjem iznimno jeftinih prijevoznika, nakon čega slijede one u Uzbekistanu (+91,7%), Armeniji (+87,6%), Kazahstanu (+43,6%) koje su imale koristi od ruskog prometa koji se odmaknuo od tržišta EU+. U međuvremenu, zračne luke u Turskoj (+0,6%) i Rusiji (+0,4%) ostvarile su potpuni oporavak.