Pri prijavljivanju potreba za radnicima poslodavci Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) sve češće naznačavaju da su zainteresirani i za zapošljavanje umirovljenika koji uz rad na pola radnog vremena zadržavaju i pravo na mirovine.

Prema HZZ-ovu podportalu za umirovljenike, s tom naznakom u ponudi se trenutno vrti između 900 i 1000 poslova. Najviše se traže prodavači, na koje se odnosi približno svako sedmo oglašeno radno mjesto, a među najtraženijim zanimanjima su i medicinske sestre, kuhari, dostavljači, konobari.

U aktualnim ponudama koje se odnose (i) na umirovljenike prednjače, očekivano, one za rad u turističkim mjestima. To, primjerice, vrijedi i za Studenac, trgovački lanac s najvećom prodajnom mrežom u Hrvatskoj.

On trenutno (i) među umirovljenicima traži 60-ak prodavača, odnosno približno polovicu od ukupno oglašenih poslova u trgovini na tom podportalu. Veći broj tih radnika u svojim trgovima traže npr. i Trgovina Krk ili npr. Lanac prodavaonica Kik.

Kao što se domaći poslodavci, od trgovaca i ugostitelja do sektora zdravstva i socijalne skrbi, u nedostatku radnika sve više okreću tom “bazenu” radne snage, očito je da se uz sve veće troškove života sve više umirovljenika povratkom u svijet rada na pola radnog vremena odlučuje osigurati dodatne prihode povrh mirovina. Broj umirovljenika koji i rade svako toliko ruši rekorde.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u svibnju ih je bilo 28.881, što je za 1411 osoba više nego mjesec prije i za više od petine (ili 4733) više nego u istom mjesecu prošle godine.

Ovih dana stići će i podaci za lipanj, koji će s obzirom na turističku sezonu i općenito više cijene rada zacijelo donijeti i novi rekordan broj ljudi u mirovini koji i rade. No, unatoč već višegodišnjem rastućem trendu umirovljeničkog rada, u usporedbi s drugim zemljama Europske unije Hrvatska je prema udjelu starijih ljudi u svijetu rada, ukupno gledano, zapravo pri dnu ljestvice.

Prema posljednjem dostupnom usporednom pregledu Eurostata, za 2021., u dobnoj skupini 65 do 69 godina kod nas radi samo šest posto te populacije, kao i u Belgiji, dok nižu radnu participaciju ljudi te dobi ima samo Rumunjska (5,2 posto).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U susjednoj nam Sloveniji njihov udio je neznatno ispod devet posto, koliko i u Španjolskoj, a u Austriji je bliže devet i pol posto. U većini zemalja tzv. Nove Europe, iz prethodna dva kruga proširenja EU, udjeli populacije od 65 do 69 godinana koji još rade su dvoznamenkasti, kao i ukupni prosjek EU, od 13,3 posto.

Uvjerljivo najviše ljudi iz te skupine koji još rade nalazi se u Estoniji, gdje radi gotovo svaka treća osoba umirovljeničke dobi. Uz tri baltičke zemlje kod kojih je to uvjetovano socijalnim statusom umirovljenika, među vodećima je i Švedska kao jedna od europskih zemalja s natprosječnim ekonomskim blagostanjem.

Najviše umirovljenika, gotovo 4500 ili 17 posto svih koji rade, zaposleno je do pola radnog vremena kod trgovaca/M. Šabić/PIXSELL

Prednjače ‘sjevernjaci’
Spomenuti udjeli radno aktivnih ljudi treće dobi odražavaju, uz ostalo, i različite regulatorne okvire za umirovljenja diljem EU. Međutim, Hrvatska i u dobnoj skupini 70-74 godine ima drugi najmanji udjel zaposlenih. Kod nas radi 2,3 posto ljudi te dobi. Niži udjel i tu ima samo Rumunjska (1,6%), dok je u susjednima nam Sloveniji i Mađarskoj 3,4 odnosno 4,6 posto.

U toj kategoriji najviše radno aktivnih opet imaju “sjevernjaci”. Uz baltičke zemlje među kojima prednjači Estonija s 14 posto, te Švedske gdje radi svaki deseti dobi između 70 i 74 godine, pri vrhu je i Irska gdje svaki sedmi među njima radi (13,5%).

Švedska, pak, ima uvjerljivo najviše starijih od 75 godina koji su i dalje radno aktivni, gotovo sedam posto. Doduše, ona je i zemlja s najvećim udjelom stanovništva u dobi od 75 do 79 godina u EU. Istodobno, u Hrvatskoj radi 0,8 posto ljudi dobi 75+, što je osjetno ispod prosjeka EU (1,4 posto), kao i npr. slovenskih 1,2 posto.

Stope zaposlenosti nakon navršene 65. godine često su više kod ljudi s višim razinama obrazovanja, kao i kod samozaposlenih (i poslodavaca), ali među državama članicama postoje značajne razlike, od najzastupljenijih zanimanja do spolno uvjetovanih značajki. Podaci sugeriraju da su, primjerice, zdravstveni i socijalni sektor, kao i maloprodaja, djelatnosti u kojima su najbrojniji zaposleni među osobama dobi 65+.

U Zagrebu radi trećina
Kad je riječ o Hrvatskoj i ljudima koji uz mirovine i rade, rastućem trendu pridonijelo je i postupno širenje kruga onih koji mogu raditi bez gubitka mirovine. Ipak, prema HZMO-u, među umirovljenicima koji rade, tri petine se odnose na one koji su korisnici starosne mirovine, 22 posto su iz skupine onih koji su išli u prijevremenu starosnu, a samo četiri posto su korisnici obiteljske mirovine.

Najviše umirovljenika, gotovo 4500 ili 17 posto svih koji rade, zaposleno je do pola radnog vremena kod trgovaca. Slijedi prerađivačka industrija te usluge smještaja i pripreme i usluživanja hrane u kojima radi po više od 3000 ljudi u mirovini. Približno 30 posto umirovljenika rade u Zagrebu, a brojem ga slijede tri jadranske županije, Splitsko-dalmatinska, Primorsko goranska i Istarska.