Najveći farmaceutski proizvođač u BiH, sarajevski Bosnalijek, prošlu je godinu ostvario neto dobit od 4,1 milijun eura. Dobit je u odnosu na 2005. godinu uvećana za 5,22 posto. Prihodi od prodaje u prošloj su godini bili 43,2 milijuna eura ili za 2,82 posto više nego 2005. godine. Aktiva Bosnalijka na kraju prošle godine iznosila je 78,53 milijuna eura. Bosnalijek, prema riječima njegova direktora Edina Arslanagića, čeka svijetla budućnost jer će u Libiji u sljedećih pet godina “nastati još jedan Bosnalijek”. Nakon ulaska Libije u vlasništvo Bosnalijeka sarajevskoj će tvrtki biti uz komercijalno otvoreno i državno tržište lijekova Libije. Arslanagić se nada kako bi Bosnalijek trebao dostići petinu tržišnog udjela lijekova te afričke zemlje.

Otvaranje Libije
Bosnalijek, koji je određenim mjerama institucija u Sarajevu monopolist na BiH tržištu, posebno na preferencijalnoj listi lijekova, svoje proizvode izvozi u zemlje istočne Europe i Rusiju te u neke zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Lijekovi u Sarajevu proizvode se prema licencama tvrtki Eli Lilly, Novartis Sandoz Lek i Hofmann La Roche. Vlada F BiH donijela je krajem prošlog tjedna odluku o prodaji 10 posto vlasništva Bosnalijeka na Sarajevskoj burzi te o zamjeni dionica 9,4 posto Bosnalijeka za prijeratni dug BiH prema Libiji. Vlada F BiH posjeduje 28,9 posto vlasništva Bosnalijeka. Dug Libiji je 12,9 milijuna američkih dolara pa je u zamjeni s Libijom ta država dobila povoljno dionice najveće farmaceutske tvrtke u BiH po 18,4 eura. Prosječna je vrijednost Bosanlijekovih dionica na Sarajevskoj burzi u posljednje vrijeme nešto je malo preko 30 eura. Od prije nekoliko dana, kada su iz Vlade F BiH najavili prodaju 10 posto dionica Bosnalijeka, dionice su značajno izgubile na vijednosti. Prije nekoliko dana njihova je vrijednost bila od 35 do 40 eura. Prema neslužbenim informacijama iz Sarajeva, 10 posto dionica Bosnalijeka koje Vlada F BiH želi prodati na Sarajevskoj burzi treba kupiti Libija. Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić ustvrdio je kako je razvojni program te tvrtke vezan za Libiju u kojoj imaju registriranih 70 vrsta svojih lijekova. Stručnjaci Bosnalijeka pomoći će u Libiji kod prijenosa tehnologije za pokretanje farmaceutske tvornice. Uz to, Arslanagić se nada proširenju poslovanja na tržištu sjeverne Afrike u osam država s kojima Libija ima ugovore o slobodnoj trgovini. Očekivana dobit od prijenosa tehnologije za Bosanlijek je od 3 do 5 milijuna eura. Očekivani rast tržišnog udjela Bosnalijeka u Libiji je godišnje od 20 do 30 posto na tržištu koje vrijedi oko 300 milijuna eura tako da bi u sljedećih pet godina tržišni udjel sarajevske tvrtke bio oko 20 posto. To bi značilo udvostručenje proizvodnje u Sarajevu. Tržišna je vrijednost Bosnalijeka na Sarajevskoj burzi oko 180 milijuna eura. Na kraju prošle godine imao je kapital od 26 milijuna eura, financijske rezerve od 11,78 milijuna eura te akumuliranu dobit od 8,7 milijuna eura. Dugoročne financijske obveze Bosnalijeka su 8,44 milijuna eura, a kratkoročne 23,16 milijuna eura. Zaduženost Bosnalijeka u odnosu na aktivu je 41 posto, a na kapital 69 posto što je iznad uspješnih farmaceutskih tvrtki u svijetu. Kod njih zaduženost ne prelazi 40 posto kapitala.

Rast vrijednosti Bosnalijeka
Tvrdnje iz Vlade F BiH o realnoj procjeni vrijednosti dionica Bosnalijeka kod vraćanja kredita Libiji negiraju financijski stručnjaci iz BiH tvrdeći kako je njihova vrijednost prema sadašnjim poslovnim pokazateljima veća, nešto preko 3 eura,w a uz očekivane razvojne programe njihova će vrijednost slijedećih godina značajno rasti.