Globalni poremećaji u poljoprivrednoj proizvodnji utječu i na cijene hrane u Hrvatskoj, a za veću stabilnost i niže cijene je nužna veća domaća proizvodnja, rečeno je na panelu “Glad za profitom ili realni rast troškova: Tko najviše zarađuje na višim cijenama hrane” koji se održao u sklopu konferencije Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi u organizaciji Poslovnog dnevnika u četvrtak u Zagrebu.

Kumulativne krize
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, kazao je da se nalazimo u kumulativnim krizama – od pandemije preko rata u Ukrajini i energetske krize, pa sve do elementarnih nepogoda.

“Problem je što uvozimo veliku količinu hrane. Lani je ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od 1,4 milijarde eura, a što je rast od 46%. Naravno da je turizam glavni generator, no zabrinjava da u strukturi uvoza prevladavaju proizvodi dodane vrijednosti”, kazao je Kovačević. Dodao je da je teško amortizirati rast cijena uvoznih proizvoda koji su pod pritiskom globalnih trendova.

Tomislav Đurić, član uprave ENNA Fruita, ističe da su oni prisutni u čitavom lancu poljoprivrede, od proizvodnje, prerade do distribucije i prodaje te su upoznati s problemima na svim razinama.

“Generalno, imamo u Hrvatskoj jako malo poljoprivredne proizvodnje u staklenicima i plastenicima gdje bi mogli kontrolirati klimatske uvjete. To je trend u kojem ćemo u narednom razdoblju svi morati ići. Ova godina će biti jako izazovna po pitanju cijena koje idu prema gore”, kazao je Đurić.

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, prisjeća se da su cijene hrane u Hrvatskoj počele rasti još 2020. “Kao potrošači primjećujemo da cijene stalno rastu i da mjere koje se uvode, poput smanjivanja PDV-a na dio prehrambenih proizvoda, nisu dale nikakvog efekta te da je hrana sve skuplja”, navodi Knežević.

Rizik ovisnosti o uvozu
Dalibor Kezele, direktor sektora Poljoprivreda Podravke, kazao je da ovisnost o uvozu poljoprivrednih sirovina predstavlja rizik za poslovanje ove tvrtke jer većinu proizvoda plasiraju na domaćem tržištu. “Primjećujemo drastični pad proizvodnje povrća te rast proizvodnje žitarica. Razloga je više, od depopulacije preko nedostatka investicija do složenosti proizvodnje”, kazao je Kezele.

Zvjezdana Blažić, analitičarka Smartera, ističe da je u nekim kulturama Hrvatska ostvarila samodostatnost i da situacija ide na bolje. “Slaba struktura proizvodnje u smislu da ne proizvodimo dovoljno mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća, najviše traženih u turizmu, glavni su problem. Kada zbog pandemije nije bilo snažne turističke sezone, mi smo uglavnom bili samodostatni po pitanju potražnje za hranom”, kazala je Blažić. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost