“Radi se o rekonstrukciji, dogradnji odnosno replici krila koje je palo i jednoj staklenoj suvremenoj dogradnji u preostatku ovog prostora”, rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika.

Planiraju se otkupiti i okolna zemljišta i objekti kako bi buduća knjižnica bila reprezentativna. No 15 stanara u obližnjoj Koturaškoj ulici za sada nitko nije zvao.
“Prije 60 godina su došli i rekli su nemojte kupovati drva jer ćemo vas rušiti na proljeće i tako svaka nova vlast kaže – sad ćemo vas srušiti, ali još smo tu”, rekao je Marijan Lokmić, stanar Koturaške ceste.

Kreće u akciju

Sve o novom projektu Paromlinska: Baričević cilja isplativ segment, ne pada mu na pamet prodati lokaciju!

Za 30 tisuća četvornih metara novog objekta planira se izdvojiti 80 milijuna eura, od čega polovina dolazi iz europskih fondova. Grad planira novim rebalansom proračuna dio novca osigurati i za otkup privatnih parcela. Pregovori se, kažu – tek intenziviraju, a špekulanti bi mogli ispasti iz igre vrlo brzo.

” Neće ići glatko. Grad može otkupljivati zemljište po cijeni koju je procijenio sudski vještak i potvrdilo procjeniteljsko povjerenstvo, dakle tu nema pregovaranja tu nema cjenkanja. Ja se nadam da će biti razumijevanja jer te cijene su realne i Grad ima dobru namjeru, radi se o općem dobru, o javnom dobru. Želimo dovršiti Grad, želimo urediti ovu agoru da tako kažem, modernog Zagreba”, istaknuo je Luka Korlaet.

Modernoj knjižnici, podzemnoj garaži, dvoranama, pa i trgu, nada se gradska uprava. Zadnji veliki projekt, zagrebačka žičara, zbog velikog iznosa, podijelila je Zagrepčane. Struka smatra da za velike i skupe projekte treba imati konsenzus, a knjižnica Paromlin ga ima.

“To je iskorak koji Hrvatska na svim područjima pa tako i u gradu Zagrebu mora početi raditi. Moramo ići prema velikim projektima koji su znatno većih financijskih zahtjeva i izlaze iz jednog četverogodišnjeg mandata. Bez takvih projekata, nama kao društvu nema napretka”, rekao je Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb.

Paromlin je samo početak revitalizacije središta grada južno od željezničke pruge, a već sljedeći korak bit će, kažu u gradu, otvaranje projekta Gredelj za koji se već izvode studije i pripremaju razgovori s Hrvatskim željeznicama i europskim bankama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost