Kompletiranjem slike maloprodajnih cijena svih dobara i usluga za osobnu potrošnju koje se koriste pri izračunu inflacije državni statističari blago su naviše korigirali prvu procjenu za travanj.

Na mjesečnoj razini cijene su porasle 1 posto umjesto 0,9 prema prvoj procjeni (na 80 posto obrađenih podataka), a godišnji rast cijena time je s ožujskih 10,7 posto usporio na 8,9, a ne 8,8 posto iz “flash” procjene.

Unatoč usporavanju godišnje stope pod utjecajem tzv. baznog učinka, ostaje primijetiti da su u protekla dva mjeseca cijene u prosjeku rasle tempom od oko jedan posto. Dok energija i u travnju bilježi blagi pad od 0,2 posto (nakon ožujskih -0,8), prošli mjesec najviše su, 1,8 posto, porasle cijene u kategoriji industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije).

Usluge su u prosjeku poskupjele jedan posto, a neznatno manje od toga prema klasifikaciji proizvoda prema namjeni, porasle su cijene skupine Hrana, piće i duhan. No, u odnosu na početak godine hrana ipak prednjači rastom; u prva četiri mjeseca u prosjeku je skuplja za 3,3 posto.

Prednjače odjeća i obuća
Prema glavnim skupinama proizvoda, poskupljenjem su u travnju prednjačili Odjeća i obuća (6,2%), Restorani i hoteli (2,1%) te Hrana i bezalkoholna pića (1%).

Detaljnija slika, pak, pokazuje da su se kod hrane i pića rastom istaknuli svinjetina (+6,5%) čajevi i osvježajuća pića koji su u prosjeku poskupjeli nešto manje od šest posto, kao i brašno/žitarice s mjesečnim porastom većim od četiri posto. Nasuprot tomu, najviše su pojeftinila ulja i masti (-3,3%), a u odnosu na prethodni mjesec malo su pale i cijene mliječnih proizvoda i šećera, čime je samo ublažen njihov godišnji rast.

U okviru usluga iz košarice osobne potrošnje, primjerice, usluge prijevoza ukupno su poskupjele za umjerenih 0,6 posto, ali u zračnom prijevozu cijene međunarodnih letova porasle su čak 30 posto (kod domaćih letova 6,5%).

Isto tako, u sklopu kategorije Restorana i hotela, koja ukupno bilježi tek nešto više od dva posto mjesečnog rasta cijena, usluge smještaja poskupjele su gotovo sedam posto, pri čemu one u hotelima znatno više, 17 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U godišnjim usporedbama, ističu u DZS-u, hrana i bezalkoholna pića su u prosjeku skuplji 15,7 posto, čime je njihov doprinos ukupnoj inflaciji veći od četiri postotna boda. A premda je i kod Restorana i hotela godišnji rast cijena na visokih 15,5%, s obzirom na udjel u košarici njihov doprinos stopi inflacije manji je od 0,8 bodova.

Zbog znatno većeg udjela troškova stanovanja i pratećih režija s godišnjim porastom njihovih cijena od 8,6 posto (uz nemale energetske potpore države) doprinos tih stavki trenutnoj inflaciji je gotovo 1,5 postotni bod.

Energija s najmanjim rastom
Prema glavnim komponentama indeksa potrošačkih cijena Energija je danas agregat s najmanjim rastom cijena (1,4%), a najveći je kod Hrane, pića i duhana (14 posto). Industrijski neprehrambeni proizvodi su na gotovo devet posto, a Usluge nadomak osam posto.

Upravo dvije posljednje kategorije istaknuli su analitičari Europske komisije u najnovijim, proljetnim ekonomskim prognozama u kojima su očekivanja za Hrvatsku u pogledu inflacije (kao i rasta BDP-a) revidirana naviše.

EK sad procjenjuje da će ukupna inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom, HICP) ove godine usporiti na 6,9 posto, a ne na 6,5 koliko su predviđali zimus, pri čemu bi cijene usluga trebale zadržati temeljnu inflaciju iznad nominalne.

Niže cijene energije djelomično će neutralizirati stalni rast cijena usluga i neenergetskih industrijskih dobara, a temeljnu inflaciju u EK-u ove godine vide na oko 8 posto, uz usporavanje na 3% u idućoj. Ta prognoza, napominju, uključuje učinak energetskih mjera koje bi se od rujna trebale postupno ukidati.