Analizom ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja kojeg Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora provodi 18. godinu na 141 poduzeće utvrđeno je da je više od 80 % poduzeća spremno ponovno ulagati u Hrvatsku. Pozitivan je pokazatelj da je spremnost na ponovno ulaganje u Hrvatsku ostalo na razini kao 2021. i 2022. godine. Hrvatska se našla na visokom 5. mjestu među 16 zemalja Srednje i Istočne Europe kada je riječ o atraktivnosti lokacije za investitore. Gotovo 90 % poduzetnika poslovanje u vlastitom poduzeću ocjenjuje dobrim ili zadovoljavajućim usprkos vrlo složenim gospodarskim uvjetima u kojima posluju. Poslovna očekivanja za 2023. godinu znatno su lošija od ocjene trenutne gospodarske situacije a gospodarstvenici pesimistični – svega 23 % ispitanika očekuje poboljšanje poslovne situacije tijekom 2023. godine.

Raspoloživost stručne radne snage okarakteriziran je kao najveći rizik u poslovanju nakon čega slijede visoke cijene energenata i sirovina te trošak rada. Treću godinu zaredom u Hrvatskoj se pozitivnim ocjenjuju članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost radnika i akademsko obrazovanje radnika. Suzbijanje kriminala i korupcije navodi se kao najveći nedostatak poslovanja u Hrvatskoj nakon čega slijedi porezno opterećenje, porezni sustav i javna uprava. Gotovo 40 % ispitanika rad aktualne hrvatske Vlade smatra lošim a jednak postotak zadovoljavajućim.

“U aktivnom dijalogu s našim članovima i državnim tijelima Komora kao najveća bilateralna poslovna zajednica u zemlji zalaže se za jačanje uvjeta koji pogoduju većoj atraktivnosti Hrvatske kao investicijske lokacije. Hrvatska je ove godine zauzela visoko peto mjesto među 16 zemalja regije kada govorimo o atraktivnosti poslovne lokacije. Pozitivnoj poslovnoj klimi zasigurno su pridonijeli ulazak Hrvatske u euro područje i Schengen. Hrvatska Vlada ulaže velike napore kako bi ublažila i spriječila prelijevanje rasta cijena energenata na građane i poslovne subjekte, no prema rezultatima istraživanja poduzetnici u Hrvatskoj ali i u zemljama Srednje i Istočne Europe navode rast cijena energenata kao jedan od najvećih rizika u njihovom poslovanju. Kada govorimo o rezultatima u Hrvatskoj, gospodarstvenici navode da je prvi limitirajući faktor u poslovanju manjak stručne radne snage”, izjavio je g. Marjan Vučak, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore tijekom predstavljanja rezultata gospodarskog istraživanja.

Trenutno stanje hrvatskog gospodarstva za više od polovicu ispitanika zadovoljavajuće

Gotovo 60 % ispitanika trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuje zadovoljavajućom što predstavlja porast od 5 % u odnosu na prethodnu godinu, dok njih 20 % situaciju smatra dobrom. Uspoređujući s 2022. godinom, 22 % ispitanika smatralo je da je gospodarsko stanje u Hrvatskoj bolje. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe (SIE) u gotovo istom postotku kao sudionici istraživanja u Hrvatskoj ocjenjuju gospodarsko stanje vlastitih zemalja.

Unatoč polikrizi, poduzetnici optimistični kada govore o poslovanju u njihovoj djelatnosti

57 % ispitanika trenutnu poslovnu situaciju u vlastitoj djelatnosti ocjenjuje zadovoljavajućom a 32 % dobrom unatoč neizvjesnoj gospodarskoj situaciji. U odnosu na 2022. godinu udio poduzeća koje smatraju situaciju u svojoj industriji dobrom pao je za 10 %. 50 % ispitanika poslovanje u vlastitoj tvrtki ocjenjuje dobrim a 45 % zadovoljavajućim. Slični rezultati zabilježeni su i kod ostalih 15 zemalja SIE među kojima je, uz Hrvatsku, provedeno gospodarsko istraživanje. Samo 7 % ispitanika u zemljama SIE ocjenjuju svoju poslovnu situaciju lošom. Nešto više od 60 % poduzetnika navodi kako je promet porastao u odnosu na prethodnu godinu dok je izvoz porastao za 38 % u odnosu na 2021. godinu.

Gospodarska su očekivanja za iduću godinu pesimistična

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kada je riječ o prognozama gospodarske situacije za 2023. godinu procjene su pesimistične. Gospodarstvenici procjenjuju da će situacija ostati nepromijenjena (55 %) a svega 23 % smatra da će se poboljšati u 2023. godini. Razloge možemo tražiti u vrlo složenim gospodarskim uvjetima koje je prouzročio rat u Ukrajini, rekordno visoka stopa inflacije i posljedice pandemije.

Privlačnost investicijske destinacije

Ulazak Hrvatske u euro područje i Schengenski prostor očekivano stvara pozitivniju poslovnu klimu što potvrđuju i rezultati istraživanja (71 % ocjenjuje da će se ulazak Hrvatske u euro područje pozitivno odraziti na poslovanje u 2023. godini dok njih 77 % smatra da će ulazak Hrvatske u Schengen imati pozitivne poslovne posljedice). Navedeno ne čudi obzirom da se više od 80 % hrvatske trgovinske razmjene odvija sa zemljama članicama Schengenskog prostora.

Hrvatska se svrstala u prvih 5 najatraktivnijih lokacija za ulaganje među 16 zemalja Srednje i Istočne Europe. Među najatraktivnijim zemljama našle su se Slovenija (1), Poljska (2), Češka (3) i Estonija (4). 2021. godine Hrvatska je bila na 8. mjestu a ovogodišnji rezultat je najbolji rezultat od kada Komora provodi gospodarsko istraživanje.

peti mjesec zaredom

Inflacija u Hrvatskoj u travnju usporila, i dalje najviše rastu cijene hrane

81 % poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju ponovno bi odabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganje. Time je broj poduzeća koja bi ponovno ulagala u Hrvatsku već tri godine na gotovo jednakoj razini.

Rizici u poslovanju – nedostatak stručne radne snage dominantan izazov za poduzeća

Po prvi puta poduzeća navode da je raspoloživost stručne radne snage najveća prijetnja razvoju njihove tvrtke (51 %). Na visokom drugom mjestu su cijene energije i sirovina (43 %), zatim troškovi rada (41 %), domaća potražnja (26 %) koja je znatno smanjena kao rizik u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (48 %), predvidljivost gospodarske politike (25 %) i disciplina plaćanja (23 %).

Analizirajući podatke u SIE, porast cijena energenata kao rizični čimbenik u poslovanju najzastupljeniji je u Poljskoj (82 %), Sjevernoj Makedoniji (71 %), Mađarskoj (67 %);,Sloveniji (62 %), Češkoj (60 %) i Latviji (58 %). Raspoloživost stručne radne snage kao rizik u poslovanju ističu poduzeća u Sjevernoj Makedoniji (71 %), Bugarskoj (65 %), Albaniji i Rumunjskoj (61 %), Mađarskoj, Kosovu i Slovačkoj (57 %).

Rad i radna snaga

47 % ispitanika navodi kako će se broj zaposlenika u njihovoj tvrtki povećati dok neznatan broj (5 %) procjenjuje da će se broj zaposlenika smanjiti. S obzirom da je inflacija u 2022. godini iznosila visokih 10,8 %, zanimljiv je podatak da najveći broj ispitanika smatra da će plaće u 2023. godini porasti za 10-20 %.

Promjene u međunarodnoj podjeli rada sveprisutne su na globalnoj razini. Ispitanici istraživanja procjenjuju kako će se dugoročne promjene u međunarodnoj opskrbi lanaca očitovati u povećanje političkog utjecaja na lance opskrbe (37 %), promjeni transportnih ruta (30 %), rastu protekcionizma (29 %), promijenjenim procjenama rizika destinacije poslovanja (27 %), premještanju proizvodnje na nove lokacije (27 %) i premještanje proizvodnje bliže njemačkom/ europskom domaćem tržištu (27 %).

Proširenje ponude za internu edukaciju (43 %) najčešća je mjera koju poslodavci planiraju poduzeti kada se govori o nedostatku stručne radne snage. Zatim slijedi pojačana automatizacija i digitalizacija poslovanja (36 %), povećanje prosječne plaće (32 %), poticanje zaposlenika pred mirovinom da ostanu u tvrtki (29 %), povećanje dodataka koji se isplaćuju uz plaću (25 %) i pojačana suradnja s obrazovnim institucijama (25 %).

Gospodarske posljedice rata u Ukrajini

Nešto više od godinu dana nakon ruske agresije na Ukrajinu, globalno gospodarstvo i dalje se suočava s raznim negativnim posljedicama. Visoke cijene energenata, sirovina i materijala (gotovo 82% ispitanika) predstavljaju najveću zabrinutost za gospodarstvenike kada je riječ o kratkoročnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Slijede poremećaji u lancima opskrbe i logistike (46 %), manjak sirovina i materijala (27 %), povećana pravna nesigurnost (19 %), smanjenje dolaznih narudžbi (14 %) i gubitak poslovnih partnera (14 %).

Poduzetnici očekuju normalizaciju međunarodnih lanca opskrbe (48 %) na razdoblje prije pandemije tijekom 2024. godine, dok njih 17 % smatra da u dogledno vrijeme neće biti postignuti rezultati iz 2019. godine.

ne bi imao tko raditi

Imamo najmanje nezaposlenih u zadnjih 40 godina: Da nema stranaca, neke bi gospodarske grane stale

Prednosti i nedostaci poslovanja u Hrvatskoj

Kao pozitivni aspekti poslovanja u Hrvatskoj navode se članstvo u Europskoj uniji, kvalifikacija zaposlenika, adekvatnost visokog obrazovanja, disciplina plaćanja, infrastruktura, produktivnost i zalaganje zaposlenika za bolje rezultate rada. Nedovoljna borba protiv korupcije ističe se kao najveći nedostatak poslovanja u Hrvatskoj. Kao nedostatke poduzetnici zatim navode porezna opterećenja, porezni sustav, javnu upravu i netransparentnost javne nabave.

Primjena EU taksonomije

S EU taksonomijom, klasifikacijskim alatom EU koji signalizira uspješnost kompanija u doprinosu održivosti, detaljno je upoznato samo 3 % ispitanika. Njih 54 % vlastito znanje o primjeni EU taksonomije ocjenjuje nedovoljnim.