Vanjska politika Europske unije, ali i zelena tranzicija, ključno će oblikovati živote svih njezinih građana, jer ona danas obuhvaća teme sigurnosti i obrane, ali i energetske tranzicije i proizvodnje hrane, koje su presudna za sigurnost, zdravlje i održivost, kako cijele Unije, tako i Hrvatske u njoj. Smatra to hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je na 69. mjestu liste 100 najutjecajnijih zastupnika od ukupno 705 zastupnika u Europskom parlamentu. Istodobno Picula je i najutjecajniji hrvatski zastupnik u Parlamentu, prema Influence Indexu EUmatrix.eu, neovisne istraživačke platforme koja mjeri na godišnjoj razini utjecaj koji su zastupnici Europskog parlamenta ostvarili na zakonodavstvo Europske unije od početka tekućeg mandata Parlamenta.

Na prestižnoj EU Matrix listi za 2023. godinu kao jedan od najutjecajnijih zastupnika Picula se našao, kako navode, zahvaljujući autorstvu čak 7 izvješća Europskog parlamenta – o novoj strategiji proširenja Europske unije, izvješća o budućnosti odnosa Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, redovnih izvješća o napretku Crne Gore, pretpristupnom financijskom instrumentu IPA III, kao i temama kohezijske politike u Europskoj uniji, odnosno politika ujednačavanja regionalnog razvoja Unije.

Picala je koordinator za vanjsku politiku grupacije Socijalista i demokrata, stalni izvjestitelj EP-a za odnose EU-a i SAD-a, te za odnose s Crnom Gorom, Predsjednik radne skupine za zapadni Balkan, Predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA), te član INGE 2, Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u EU-u. Prepoznat je i po pokretanju novih inicijativa vezanih uz energetsku tranziciju, što je rezultiralo pokretanjem Tajništva za energetsku tranziciju otoka na europskoj razini.

Među prvih 100 europarlamentaraca prema ovom istraživanju iz Hrvatske su još i potpredsjednica zastupničke skupine Europske pučke stranke (EPP) i Odbora za vanjske poslove EP-a Željana Zovko, kako navode posebno aktivna u području vanjske i kulturne politike i to na 79. poziciji, te Biljana Borzan, potpredsjednica kluba socijaldemokrata (S&D) i voditeljica skupine SDP-ovih eurozastupnika, koja je na 96 mjestu. Prema istraživanju Picula se svoj ‘plasman’ na 69. mjesto ostvario zahvaljujući radu na području vanjske i kohezijske politike EU-a.

Ova analiza namijenjena je stručnjacima za javne poslove i građanima općenito kako bi shvatili složenost politike koja stoji iza donošenja odluka EU-a i prepoznali vodeće figure koje oblikuju zakonodavstvo za više od 440 milijuna građana.

Utjecaj zastupnika mjeri se kombinacijom kriterija grupiranih u sljedeće kategorije: formalne i neformalne pozicije vodstva, stvarni zakonodavni rad, politička mreža, članstvo u odborima i ponašanje pri glasanju. Važno je napomenuti da ovi izvještaji nisu normativne procjene, odnosno nisu namijenjeni sugeriranju da su neki zastupnici “bolji” od drugih, već ukazuju na one zastupnike koji su se zbog kombinacije osobnih i okolinskih čimbenika našli u poziciji da utječu na politiku EU-a.