U Hrvatskoj zaštitne i integrativne radionice osiguravaju posebne uvjete zapošljavanja za 681 osobu s invaliditetom – to su poslodavci koji ispunjavaju propisanu veličinu i strukturu vezano za broj zaposlenih osoba s invaliditetom.

Oni omogućuju osobama s invaliditetom zapošljavanje na radnom mjestu koje je prilagođeno njihovim radnim sposobnostima i potrebama. Kako bi to postigle, neophodan im je poseban kadrovski, tehnički i organizacijski pristup u upravljanju, organizaciji poslovnih procesa i strukturiranju radnih mjesta.

Doista je bitno razumjeti razliku između poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i poslodavaca koji ostvaruju status zaštitne i integrativne radionice.

Ostvarivanje statusa
“Kada je riječ o broju zaposlenih, integrativna radionica zapošljava najmanje 40 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, odnosno najmanje 5 osoba s invaliditetom, ako se radi o radnoj jedinici za zapošljavanje osoba s invaliditetom sa statusom integrativne radionice.

Za ostvarivanje statusa zaštitne radionice, poslodavac mora zapošljavati minimalno 51 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, od čega 20 posto isključivo na zaštitnim radnim mjestima, odnosno najmanje pet osoba s invaliditetom, ako se radi o radnoj jedinici za zapošljavanje osoba s invaliditetom sa statusom zaštitne radionice”, objašnjavaju iz Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Osim broja zaposlenih, zaštitne i integrativne radionice moraju zadovoljiti i određene prostorne i tehničke propozicije. Prostorije za rad, ovisno o radnom mjestu i vrsti invaliditeta osobe koja radi na tom radnom mjestu, moraju biti odgovarajuće opremljene i tehnički prilagođene. Ostale prostorije zaštitne i integrativne radionice, ovisno o namjeni i broju korisnika, moraju imati odgovarajuću opremu.

“Posebni uvjeti zapošljavanja podrazumijevaju podršku stručnog osoblja, koje je dužno pružiti osobama s invaliditetom potrebnu stručnu podršku u radnom procesu na način i u opsegu specificiran od strane stručnjaka centara za profesionalnu rehabilitaciju, koji utvrđuju potrebe stručne podrške za pojedinu osobu s invaliditetom.

Broj zaposlenih osoba s invaliditetom uvjetuje broj stručnog osoblja u posebnim uvjetima zapošljavanja”, kažu iz Zavoda i nadodaju da zaštitnu ili integrativnu radionicu može osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a rješenje o statusu izdaje ministarstvo nadležno za rad. Temeljem dobivenog rješenja naš Zavod vodi evidenciju – Knjigu evidencije zaštitnih i integrativnih radionica i radnih jedinica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Održivost zapošljavanja
Kako bi se olakšalo poslodavcima, te osigurala kvalitetna stručna podrška osobama s invaliditetom, od 1. siječnja 2021. godine poslodavci mogu koristiti poticaj namijenjen sufinanciranju troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora.

“Naš Zavod vrši kontinuirani stručni nadzor, te financijski nadzor integrativnih radionica i integrativnih radnih jedinica i pruža svu potrebnu podršku. U 2022. godini Zavod je raspisao tri javna natječaja za dodjelu posebnih sredstava za zapošljavanje u zaštićenim uvjetima. Javnim natječajima dodijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 11.884.648,09 eura”, kažu iz Zavoda i poručuju kako je sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom na prekretnici.

“Zakonska regulativa je uvođenjem kvotne obveze osigurala mehanizme održivosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u zaštitnim i integrativnim radionicama, čime je omogućen njihov daljnji razvoj, modernizacija poslovanja i uvođenja novog portfelja usluga.

Obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom koji nisu u mogućnosti ispuniti propisanu obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom, upravo s ovim poslodavcima mogu ostvariti poslovnu suradnju, što im omogućuje ispunjenje obveze na zamjenski način. To ujedno osigurava održivost zapošljavanja osoba s invaliditetom u posebnim uvjetima i omogućuje prepoznatljivost zaštitnih i integrativnih radionica na tržištu”, zaključuju iz Zavoda.