Rast cijena hrane bio je veći od indeksa potrošačkih cijena.
Domaćinstva su prošle godine u prosjeku imala 6.660 dinara veća mjesečna primanja nego 2021. godine, ali je više od polovine tog povećanja otišlo na veće troškove hrane.
U 2022. prihodi kućanstava porasli su za 9,3 posto u odnosu na 2021., prvenstveno zahvaljujući rastu plaća od 11 posto.
Domaćinstva su prošle godine u prosjeku imala 6.660 dinara veća mjesečna primanja nego 2021. godine, ali je više od polovine tog povećanja otišlo na veće troškove hrane.
U 2022. prihodi kućanstava porasli su za 9,3 posto u odnosu na 2021., prvenstveno zahvaljujući rastu plaća od 11 posto.
Potrošnja na hranu
Prosječno domaćinstvo je u 2022. godini na hranu potrošilo 28.246 dinara, pokazuje Anketa o potrošnji Zavoda za statistiku. To je skoro 15 odsto više nego 2021. godine, kada je prosečno domaćinstvo na hranu i bezalkoholna pića potrošilo po 24.622 dinara. Istodobno, učešće svih ostalih segmenata potrošnje smanjeno je u odnosu na 2021. godinu.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku objašnjava da je rast cijena hrane bio veći od indeksa potrošačkih cijena. “Ljudi su se odrekli svega drugoga kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe.”
Rastuće cijene hrane i stanovanja prisilile su ljude da smanje druge troškove. Posebno je to izraženo među najnižim decilima, odnosno najsiromašnijim dijelovima stanovništva”, napominje Matković. Iako RZS nije objavio strukturu potrošnje po decilima, na temelju prošlogodišnje Ankete o potrošnji može se zaključiti da je inflacija posebno pogodila najsiromašnije.
Naime, u 2021. prosječni udio hrane u potrošnji kućanstva bio je 34,3 posto. Među 10 posto najsiromašnijih kućanstava hrana je činila čak 45,5 posto potrošnje. Kako se ide prema bogatijim slojevima društva, hrana sve manje sudjeluje u potrošnji, a najmanji udio u proračunu za hranu čini među najbogatijih 10 posto stanovništva, 29,2 posto.
Siromašni na udaru
S obzirom na to da je prosječna inflacija u 2022. iznosila 11,9 posto, a u 2021. četiri posto, te da je najveći dio inflacije proizašao iz rasta cijena hrane, lako je zaključiti da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Primjerice, ukupna međugodišnja inflacija u ožujku ove godine iznosila je 16,2 posto, a u isto vrijeme hrana je poskupila 27 posto. Zbog toga je udio potrošnje kućanstava za hranu u prosjeku porastao s 34,3 na 36 posto.
Kod najsiromašnijih lani je udio hrane u potrošnji vjerojatno premašio polovicu njihovih obiteljskih budžeta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu