Uz postepeno usporavanje inflacije i nastavak rasta nominalnih plaća, početak ove godine protječe u znaku postepenog oporavka realnih plaća nakon prilično dugog razdoblja pada njihove kupovne moći.

Prosječna isplaćena neto plaća oko 1,38 milijuna zaposlenih u pravnim osobama za veljaču je iznosila 1106 eura ili nominalno 1,1 posto više nego u siječnju, kad je oporavak uzeo zamah skokom za čak  4,6 posto, na 1094 eura. Istodobno, u ta dva mjeseca rast cijena je bio osjetno niži, pa i u realnim terminima prosječna plaća u prvim mjesecima 2023. bilježi rast.

Prema Državnom zavodu za statistiku, na mjesečnoj razini u veljači je realno bila 0,9 posto veća, s tim da je  “plus” nešto manji stavi li se povećanje prosječne plaće u relaciju s (nešto većim) rastom cijena u ožujku kao mjesecu isplate  i trošenja plaće za veljaču.

U međugodišnjim usporedbama, međutim, još se nije istopio pad kupovne moći plaća iako  posljednje brojke pokazuju da je nominalno u odnosu na isti mjesec 2022. veća 11,8 posto. Računajući inflaciju, prosječna za veljaču, prema DZS-u, sad realno zaostaje minimalnih 0,2 posto, pri čemu je s isplatama siječanjskih pad bio sveden na 0,9 posto.

U Sloveniji 1400 eura
Promatrano kumulativno,  prosječna neto plaća za siječanj i veljaču iznosila je 1100 eura, što je   realno niže za 0,5 posto nego za isto lanjsko razdoblje, ističu u DZS-u. Pad realnih plaća započet još u jesen 2021. očito posustaje, a za 2023. u cjelini u većini se prognoza računa na s pozitivnim  predznakom.

Na to u uvjetima manjka radne snage i povećanih troškova života upućuju učestali zahtjevi za rastom plaća, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Za to su ovih dana najneposredniji primjer najave da u kolovozu slijedi dvoznamenkast rast plaća sudaca. Osim što u nizu djelatnosti manjka radnika, pritisci na plaće proizlaze i iz kretanja plaća u zemljama u okruženju.

Tako, primjerice, posljednji podaci o plaćama u Sloveniji, za siječanj, pokazuju da je prosječna neto za zaposlene u pravnim osobama u toj susjednoj nam zemlji iznosila 1400 eura. U odnosu na prošlu godinu to predstavlja nominalno povećanje za 13,2 posto, a računajući inflaciju, realno su 2,9 posto više nego godinu dana prije.

U Hrvatskoj, pak, na godišnjoj razini već neko vrijeme nešto izraženije rastu plaće u djelatnostima s ispodprosječnim plaćama, u kojima je češće i manjak radne snage izraženiji. Na to je nemalo utjecalo i povećanje državno utvrđenog minimalca za ovu godinu (560 eura neto). Ispodprosječne plaće na našem tržištu inače ima približno dvije trećine ili nešto više od 900 tisuća zaposlenih.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nakon što je medijalna plaća u siječnju nominalno porasla 6 posto na mjesečnoj i 13,5 posto na godišnjoj razini, čime je dosegnula 930 eura, za veljaču je medijan pao na 917 eura neto. Općenito se smatra da su u prva dva mjeseca u godini izraženiji specifični utjecaji (i) na podatke o plaćama.

Kad je riječ o najvišim plaćama, za veljaču je u prosjeku najviša isplaćena u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, čak 2703 eura neto, a najniža u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 713 eura.

Nezaposlenih 5,1% manje
Usporedno s plaćama DZS je objavio i podatke o zaposlenosti, prema kojima je broj ukupno zaposlenih tijekom ožujka porastao za oko 10,5 tisuća ili 1,1 posto, čime je (ponovno) stigao nadomak 1,6 milijuna. Glavnina porasta odnosi se na povećanje broja zaposlenih u pravnim osobama, ali za više od 2000 porastao je i broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Mjesečnim porastom prednačile su djelatnosti iz skupine Javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje (+1,5%) te Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1,4%) i građevinarstvo (1,2%).

U odnosu na lanjski ožujak broj ukupno zaposlenih veći je za 1,2 posto, a u pravnim osobama 1,1 posto. Uz Komunikacije i informacije, sektoru koji bilježi dvoznamenkast rast zaposlenosti (12,6%), najviše su porasla zapošljavanja u turističko-ugostiteljskim djelatnostima (4,9%) i u poslovanju nekretninama (4%).

Broj nezaposlenih spustio se prošli mjesec ispod 118 tisuća, što je u odnosu na veljaču pad za 5,1 posto, a na godišnjoj razini 10,8 posto.