Posljednjih nekoliko godina prisutan je pozitivan trend zapošljavanja osoba s invaliditetom. Korona ga je malo zaustavila, ali se u prošloj godini opet nastavio. Što je najviše pogodovalo tom trendu – mijenjanje svijesti poslodavaca, mjere koje donosi država ili nešto treće, upitali smo Jasenku Sušec, pomoćnicu ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju ZOSI-ja.

Ona ističe kako je pozitivnom trendu doprinijela zasigurno sve veća osviještenost poslodavaca o prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom, a jednako tako i mogućnost korištenja različitih oblika financijskih poticaja i usluga profesionalne rehabilitacije.

”Kroz usluge profesionalne rehabilitacije mnoge nezaposlene osobe s invaliditetom stekle su dodatne kompetencije, znanja, vještine i iskustvo, i kao takve postale konkurentnije na tržištu rada, što su mnogi poslodavci i prepoznali.

Poslodavcima je prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, osim financijske podrške, jako važna stručna i savjetodavna podrška stručnih radnika, koja im je dostupna u centrima za profesionalnu rehabilitaciju. Takav trend treba i dalje podržavati”, kaže Jasenka Sušec.

Pozitivna zakonska regulativa
Predsjednica udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom ‘Zamisli’ Svjetlana Marijon smatra kako pozitivnom trendu zapošljavanja prije svega pridonose mnoge zakonske promjene koje su otvorile put ka tržištu rada.

“Prije svega mogućnost zamrzavanja obiteljske mirovine, činjenica da novim zakonskim promjenama zaposlena osoba s invaliditetom ne gubi pravo na invalidninu, promjene koje su mnogima vratile poslovnu sposobnost, a nakon svega toga i pozitivni vjetar u leđa kroz mjere poticanja zapošljavanja, spremnost poslodavaca da integrira osobu s invaliditetom u radno okruženje i na kraju najvažnije – same osobe s invaliditetom koje su sve više ojačane da se probiju na tržištu rada i pokažu sve svoje sposobnosti”, ističe Svjetlana Marijon.

Stručnjakinja za radno pravo u Hrvatskom Telekomu Marina Aračić podsjeća kako je Hrvatska treća na svijetu 2007. potpisala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja je postala jaki dokument u ostvarivanju i garanciji ljudskih prava osoba s invaliditetom, a ujedno i snažan poticaj Vladi, ali i cijelom društvu, da konkretnim mjerama što prije omogući osobama s invaliditetom da se obrazuju i zapošljavaju na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima.

“Stupanjem na snagu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i primjenom sustava kvotnog zapošljavanja od 2015. godine, prateći tržište rada, kao poslodavac i sami smo svjedoci sve većeg broj zapošljavanja osoba s invaliditetom”, kaže Marina Aračić te dodaje da se unatoč pandemiji pozitivan trend i dalje nastavlja jer je zakonska regulativa podigla svijest kako kod poslodavaca, tako i kod samih osoba s invaliditetom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Kao poslodavac iskoristili smo pomoć nadležnih državnih institucija kako bi na najbezbolniji način osigurali odgovarajući oblik razumne prilagodbe za svoje ljude. Naime, prema zakonu poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće oblike razumne prilagodbe u vezi s prilagođavanjem radnog mjesta, radnog vremena, dužine trajanja i načina praćenja prilagođavanja, stručnog nadzora te ocjenjivanja radnih sposobnosti prema individualnim potrebama osobe s invaliditetom koja je već u radnom odnosu kao i one koja se tek zapošljava.

Važno je napomenuti da je kod razmatranja razumne prilagodbe prijeko potrebna obostrana i otvorena komunikacija (poslodavac – radnik) kao i obostrano povjerenje.

Vlasta Carević; Svjetlana Marijon; Marina Aračić; Jasenka Sušec

Podrška poslodavaca
U cijelom procesu važnu ulogu ima nekoliko ključnih faktora: zakonska regulativa, komunikacija i povjerenje”, smatra Marina Aračić čija tvrtka ima bogato iskustvo zapošljavanja osoba s invaliditetom “Na različite načine i mogućnosti podržavamo rad osoba s invaliditetom, sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama, studentskim praksama i konstantno istražujemo nove mogućnosti.

Kontinuiranom suradnjom s državnim institucijama nastojimo potaknuti svoje radnike koji su u statusu osobe s invaliditetom da iskoriste sve mogućnosti koje im poslodavac pruža od edukacije, napredovanja, osnaženja svojih prava. Potičemo ih da reguliraju svoj status i pružamo im pomoć”, kaže stručnjakinja za radno pravo u HT-u.

Vlasta Carević, HR Operation Team Leader u Spanu, ističe kako i u njezinoj tvrtki imaju nekoliko kolega s invaliditetom te su im iskustva u smislu kvalitete rada i uklopljenosti u radnu sredinu odlična. “Po potrebi im prilagođavamo sadržaj posla i veseli nas vidjeti njihovo napredovanje unutar organizacije.

Želimo se još više otvoriti u tom smjeru te se upravo uključujemo u projekt omogućavanja stručne prakse u Spanu studentima s invaliditetom što je prvi korak prema njihovom ulasku na tržište rada”, kaže Vlasta Carević i konstatira kako je do pozitivnog trenda zapošljavanja došlo zbog više faktora, no primarno zbog mijenjanja svijesti u smjeru ‘diversitya’ i ‘inclusiona’ na globalnoj razini pa tako i kod nas.

“Možda ponajviše u kompanijama koje posluju na globalnom tržištu gdje je i to jedna od komparativnih prednosti koju klijenti i poslovni partneri procjenjuju”, ističe HR Operation Team Leader u Spanu.

U pogledu toga koje su glavne prepreke većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom, Marina Aračić smatra kako je još uvijek vrlo nepovoljna obrazovna struktura u odnosu na potrebe. “Poražavajući je podatak da je visoko obrazovanih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj samo dva posto što rezultira i vrlo niskom zaposlenosti.

Unutar HT-a konstantno istražujemo tržište i na različite načine podržavamo rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Važno je istaknuti da smo kao poslodavac postojeće zakonske obveze dodatno ojačali i svojim internim aktima i benefitima”, kaže stručnjakinja za radno pravo u HT-u i dodaje kako je cjelovit pristup obrazovanju mladih osoba s invaliditetom ključan je preduvjet za punu integraciju i njihovo uključivanje na tržište rada. Da prostora za povećanje zapošljavanja sigurno ima, smatra i Vlasta Carević.

“Mišljenja sam da su poticaji od strane države kao i razni oblici stipendiranja i pomoći tijekom obrazovanja i stjecanja prakse najbolji način da osobe s invaliditetom nađu svoje mjesto na tržištu rada i na njemu budu konkurentni. Većina kompanija svojim zaposlenicima pruža fleksibilne modele rada, rad od kuće i sl. što svakako doprinosi trendu većeg zapošljavanja ove kategorije zaposlenika”, kaže HR Operations Team Leader u Spanu.

Pitanje habilitacije
Svjetlana Marijon smatra kako poslodavci dovoljno pridonose i uplatom doprinosa i samim zapošljavanjem osoba s invaliditetom, a da država još ima puno izazova pred sobom. “Najveći je izazov sustavno riješiti pitanje habilitacije kojim će se otvoriti put integracije u sustav obrazovanja a nakon toga i zapošljavanja.

Bez sustavnog programa rane intervencije, odnosno habilitacije svaki drugi pokušaj je gašenje požara i rad sa samo određenim pojedincima koji su imali sreću da im obitelj može pomoći ili određeni projekti u zajednici. Nažalost, sustavni pristup i program rane intervencije nemamo niti je on povezan s rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Kada se dese političari koji će razumjeti da se treba proširiti Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom na Zakon o habilitaciji, profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom tada ćemo imati zaokruženi plan djelovanja za bolje sutra svih osoba s invaliditetom, a posebno onih koji su spremni za tržište rada”, kaže Marijon i dodaje kako je glavna prepreka većem zapošljavanju osoba s invaliditetom u još uvijek stečenoj navici korištenja socijalnih prava i uljuljanosti u trenutno stanje koje mnogi ne žele promijeniti zbog straha da se desi gori scenarij u slučaju gubitka radnog mjesta.

“Česte su izjave da se ne isplati zaposliti jer je razlika plaće mala u odnosu na primanja koja osoba ostvaruje na osnovi invaliditeta. Osobe s invaliditetom najčešće se zapošljavaju na minimalnu plaću, a u takvim uvjetima stečena prava su bolji izbor”. ističe predsjednica udruge Zamisli, ali pozdravlja mnoge zakonske promjene koje su otvorile put na tržište rada. Prije svega tu misli na mogućnost zamrzavanja obiteljske mirovine, činjenica da novim zakonskim promjenama zaposlena osoba s invaliditetom ne gubi pravo na invalidninu te promjene koje su mnogima vratile poslovnu sposobnost.

“Osim toga tu je i pozitivni vjetar u leđa kroz mjere poticanja zapošljavanja, spremnost poslodavaca da integrira osobu s invaliditetom u radno okruženje i na kraju najvažnije – same osobe s invaliditetom koje su sve više ojačane da se probiju na tržištu rada i pokažu sve svoje sposobnosti”, ističe Marijon.

Vlasta Carević dodaje kako su poticaji od strane države kao i razni oblici stipendiranja i pomoći tijekom obrazovanja i stjecanja prakse najbolji način da osobe s invaliditetom nađu svoje mjesto na tržištu rada i da na njemu budu konkurentni.

Jasenka Sušec naglašava kako ZOSI kontinuirano promiče, organizira i sudjeluje u različitim aktivnostima senzibiliziranja javnosti i promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom. “Do sada je izdao tri Priručnika s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta, koji su, između ostalih, namijenjeni i poslodavcima koji zapošljavaju ili žele zaposliti osobe s invaliditetom, kao smjernica za demistificiranje potreba osoba s invaliditetom i osiguravanje primjerenih uvjeta za rad.

Jedna od mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom koju ZOSI promiče je i zapošljavanje u integrativnim radionicama, gdje osoba radi po principu rada na otvorenom tržištu rada, ali uz maksimalno osiguranu stručnu podršku i prilagodbu radnih mjesta i uvjeta rada. Trenutno postoje 24 integrativne radionice i svakako treba i dalje poticati osnivanje novih integrativnih radionica.

Dugotrajna nezaposlenost
Mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje usmjerene su na olakšavanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, dok su poticaji koje osigurava ZOSI trajnijeg karaktera i namijenjene održavanju zaposlenosti”, kaže Jasenka Sušec i konstatira kako su dvije glavne prepreke većem zapošljavanju osoba s invaliditetom dugotrajna nezaposlenost i nedostatak traženih kompetencija, znanja i vještina na tržištu rada.

”Poslodavcima su na prvom mjestu kompetencije za rad, stoga je važno omogućiti da se osobe s invaliditetom obrazuju za zanimanja koja su tražena na tržištu rada i da se kontinuirano usavršavaju za rad na radnim mjestima koja su primjerena njihovim sposobnostima i ograničenjima.

Omogućavanjem primjerenih i prilagođenih uvjeta za rad te asistivne tehnologije i osobe s težim oblicima invaliditeta mogu se uspješno zapošljavati. Obveza je poslodavca osigurati im razumnu prilagodbu, pri čemu mogu koristiti financijske poticaje koje im država omogućuje u tu svrhu”, zaključuje pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju ZOSI-ja.